Jedna od najvećih ekonomskih žrtava rata u Iranu pod vodstvom SAD-a postala je globalna opskrba gnojivom.
Pošiljke su se nagomilale na “pogrešnoj strani” Hormuškog tjesnaca. U Indiji, Alžiru i Slovačkoj tvornice gnojiva su zatvorene ili su usporile proizvodnju zbog rasta cijena prirodnog plina. Kina je ograničila izvoz gnojiva. Australski uzgajivači pšenice sade manje, a uzgajivači kukuruza i soje u Sjedinjenim Državama preklinju predsjednika Trumpa za pomoć.
Većina zabrinutosti oko ekonomskih poremećaja koji proizlaze iz sukoba u Iranu bila je usredotočena na višu cijenu nafte i prirodnog plina. No, lančani učinci sukoba na opskrbu gnojivima svakim su danom sve gori, što povećava cijene poljoprivrednicima na globalnoj razini i prijeti nesigurnošću hrane u nekim dijelovima svijeta.
Većina gnojiva proizvodi se pomoću prirodnog plina. Zbog toga je energetski bogat Bliski istok postao ključni globalni proizvođač ove robe, odmah iza Rusije. Gotovo trećina svjetskog gnojiva otprema se kroz Hormuški tjesnac, a mnoge druge zemlje koje same proizvode gnojivo, poput Egipta i Tajlanda, često to čine koristeći prirodni plin s Bliskog istoka.
Deepika Thapliyal, stručnjakinja za gnojiva u Independent Commodity Intelligence Services, pružatelju tržišnih informacija, rekla je da je nestanak tolikog dijela svjetske ponude doveo do “vrlo velikog skoka” cijena gnojiva. To dovodi do globalnih posljedica, rekla je, pri čemu se glavni poljoprivredni proizvođači poput Indije suočavaju s potencijalnim nestašicama.
Posljedice su dalekosežne i pogađaju poljoprivrednike u zemljama uključujući Sjedinjene Države i Brazil koji se oslanjaju na uvezeno gnojivo. Gospođa Thapliyal je rekla da će se ti poljoprivrednici vjerojatno suočiti s višim cijenama i da bi mogli biti prisiljeni te troškove prenijeti na svoje kupce. Dodatni pritisak stvara i Rusija, još jedan veliki proizvođač gnojiva, koja je bila ometena u pokušajima da uskoči zbog napada dronovima na njezine tvornice i luke iz vlastitog višegodišnjeg rata s Ukrajinom.
“Neizbježno je da će cijene hrane porasti”, rekla je.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) u prošlotjednom je izvješću također upozorila na rizike za opskrbu hranom u mnogim zemljama. Države Perzijskog zaljeva također bi se mogle suočiti s nestašicom hrane s obzirom na njihovu veliku ovisnost o uvozu proizvoda poput riže, kukuruza, soje i biljnog ulja, objavio je WTO.
U svom uvodnom obraćanju na konferenciji WTO-a u Kamerunu u četvrtak, Ngozi Okonjo-Iweala, glavna direktorica organizacije, rekla je da je sukob “destabilizirao trgovinu energijom, gnojivom i hranom” u trenutku kada su se vlade već borile s geopolitičkim i trgovinskim napetostima, kao i s klimatskim pritiscima.
“Nije tajna da svjetski trgovinski sustav doživljava najgore poremećaje u posljednjih 80 godina”, rekla je.
Iako je gospodin Trump sugerirao da će sukob u Iranu brzo završiti, to se čini krajnje neizvjesnim. U četvrtak je gospodin Trump rekao da je Iran obećao dopustiti prolaz osam tankera nafte kroz tjesnac kao “pokazatelj iskrenosti” te da su propuštena još dva dodatna broda.
No dan prije, Lloyd’s List Intelligence, pomorska informacijska služba, navela je u brifingu da je posljednjih dana bilo tek nekoliko tranzita, a većina brodova koji prevoze naftu i plin bila je povezana s “flotom iz sjene” koja pomaže u transportu sankcionirane nafte.
Ograničeni promet koji je tekao kroz tjesnac odvijao se isključivo kroz koridor pod kontrolom Iranske revolucionarne garde, što je zahtijevalo posebne kodove za odobrenje i iransku pratnju, objavio je Lloyd’s List.
Windward, tvrtka za pomorsku inteligenciju, rekla je u četvrtak da se tranzit kroz tjesnac širi, ali samo unutar kontroliranog sustava sa “selektivnim pristupom”.
Blokade u trgovini također prijete nestašicom zaliha za druge ključne industrije koje ovise o Bliskom istoku.
To uključuje aluminij, koji koriste proizvođači automobila, aviona i mnogih drugih proizvoda, te helij, koji je potreban za proizvodnju poluvodiča. Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Katar i Saudijska Arabija izvoze aluminij, čija je proizvodnja energetski intenzivna, dok je Katar također značajan dobavljač helija.
Analitičari tvrtke Blue Yonder, koja se bavi lancima opskrbe, rekli su da su poremećaji u regiji doveli do kašnjenja u isporukama lijekova i medicinskih potrepština iz Indije te poluvodiča i baterija iz drugih dijelova Azije, uz ostalu robu. Viša cijena nafte i plina također utječe na brodarstvo, zrakoplovstvo, poljoprivredu i proizvodnju, naveli su.
“Vidimo značajan poremećaj u protoku energije, kemijskih i drugih roba, veće troškove prijevoza i osiguranja, te spiralna kašnjenja u lancima opskrbe”, rekao je Nathan Moffitt, potpredsjednik u tvrtki Blue Yonder.
Suketu Gandhi, partner u konzultantskoj kući Kearney, rekao je kako očekuje da će se veći troškovi transporta zbog sukoba preliti i na cijene robe. Preusmjeravanje brodova s Bliskog istoka oko Rta dobre nade na južnom vrhu Afrike podiglo je neke troškove dostave za 30 do 70 posto u kratkom roku, rekao je, dok će viši energetski troškovi također povećati cijene ugovora o komercijalnom brodarstvu.
No od svih ekonomskih poremećaja uzrokovanih ratom, učinak na gnojivo mogao bi biti ekonomski najdalekosežniji s obzirom na lančane učinke na globalnu opskrbu hranom.
U istraživačkoj bilješci koju je ovaj tjedan objavio Alpine Macro, tvrtka za investicijska istraživanja, navodi se da su veliki dijelovi Azije najizloženiji nestašicama opskrbe, posebice Indija i Tajland. Europa je također bila ranjiva. U Sjedinjenim Državama, gdje poljoprivrednici ulaze u sezonu proljetne sjetve, poremećaji također podižu cijene. Cijena uree porasla je za 50 posto u prvih nekoliko tjedana sukoba, a cijena amonijaka za 20 posto. Oba su uobičajena gnojiva.
Problem je pogoršan činjenicom da drugi veliki izvoznici gnojiva nisu u stanju brzo povećati svoje isporuke kako bi nadoknadili gubitke na Bliskom istoku, dijelom zato što je sukob također podigao cijenu prirodnog plina, naveo je Alpine Macro.
Globalna poljoprivreda doživjela je sličan šok prije četiri godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je prekinula protok nafte, plina i gnojiva. Američke i europske sankcije Rusiji i Bjelorusiji uzrokovale su skok cijena energenata i gnojiva, što je pridonijelo rastu globalnih troškova hrane.
No taj je sukob imao neposredniji učinak na cijene hrane jer je također zaustavio poljoprivrednu proizvodnju u Ukrajini, glavnom izvoru pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja. Zatvorene luke u Crnom moru nisu mogle prevoziti ukrajinsku pšenicu na tržišta Afrike i Bliskog istoka, a mnoga ukrajinska polja ostala su neobrađena.
Za sada se cijene gnojiva još nisu vratile na vrhunce koje su dosegle 2021. i 2022. godine, ali ostaje za vidjeti koliko će trenutni poremećaji trajati.
Mnogi američki poljoprivrednici, kojima su marže već bile stisnute šokovima carina i nedostatkom radne snage, kupili su gnojivo za sezonu, ali oni koji nisu mogli bi biti pogođeni višim cijenama. Sjedinjene Države su veliki proizvođač gnojiva na globalnoj razini, ali još uvijek uvoze više gnojiva nego što izvoze, uključujući ono iz Kanade, Rusije i Katara.
U nastojanju da pomogne u ublažavanju rasta cijena, Trumpova administracija ukinula je sankcije na prodaju gnojiva iz Bjelorusije i Venezuele. Poljoprivredne skupine traže više, uključujući ukidanje carina na fosfatna gnojiva iz Maroka i Rusije.
Očekuje se da će gospodin Trump, koji u petak razgovara s američkim poljoprivrednicima u Bijeloj kući, najaviti neku vrstu financijske potpore.
Chris Abbott, izvršni direktor tvrtke Pivot Bio iz Minnesote, proizvođača poljoprivrednih proizvoda koji povećavaju dušik u tlu, rekao je da njegova tvrtka povećava proizvodnju kako bi osigurala domaći izvor dušika.
Rekao je da cijene već brzo rastu u trenutku kada ukupne cijene poljoprivrednih proizvoda zaostaju, što dovodi omjer cijena gnojiva i žitarica na razinu koja nije viđena generacijama.
“Ovo pogađa u ionako teško vrijeme”, rekao je.