„Debljina je vaš najopasniji organ. Da, organ. Iako se često pogrešno opisuje kao puki izraz lijenosti ili proždrljivosti, masno tkivo je neophodno za zdravlje jer kontrolira i usmjerava ključne procese u vašem tijelu. Međutim, ako ga imate previše, ono počinje narušavati vaš metabolizam i postaje jedna od najpogubnijih stvari koje se mogu dogoditi vašem organizmu“, navodi popularni njemački YouTube kanal Kurzgesagt – In a Nutshell, koji izrađuje kratke, znanstveno utemeljene animirane videozapise.
Kanal se fokusira na obrađivanje tema iz područja znanosti, svemira, biologije, filozofije, tehnologije, društvenih pojava i pitanja o ljudskoj civilizaciji.
Više je ljudi pretilo nego što gladuje
Kažu, danas je više ljudi pretilo nego što gladuje, što je golema civilizacijska pobjeda. Postoji više teorija o uzrocima pretilosti, ali suština je da su ljudi milijunima godina morali ulagati mnogo energije kako bi došli do hrane te su se često suočavali s glađu.
„Naša su tijela evoluirala kako bi čuvala svaki gram energije. A onda smo odjednom dobili obilje hrane za koju više nije bilo potrebno mnogo kretanja. Hranu smo učinili izuzetno ukusnom i visoko prerađenom, s mnogo nezdravih masti, soli i šećera. Naš mozak to obožava, pa je takvoj hrani izuzetno teško odoljeti – do te mjere da se može činiti kao da izaziva ovisnost. Također je vrlo dostupna, jeftina i energetski gusta – ali ne zasiti dovoljno“.
Do čega nas to dovodi? Većina nas redovito jede i više nego što je potrebno, a da toga nismo ni svjesni, a uz to se hrana agresivno reklamira.
„Debljinu prati mnogo srama i okrivljavanja, što je prilično nepravedno u svijetu punom stvari koje pružaju trenutačni užitak i dostupne su u roku od nekoliko minuta. Tjelesna mast se često nepravedno demonizira, a zapravo je od ključne važnosti za zdravlje. Ako je nemate dovoljno, možete imati probleme poput neplodnosti, oslabljenog imuniteta, kroničnog umora, mentalnih tegoba i osteoporoze. Ipak, ništa od toga ne mijenja činjenicu koliko je višak masti štetan“, ističu.
Kako to da onda naš „masni organ“ postaje destruktivan i možemo li si pomoći?
Što je mast
„Ako unosite više energije nego što trošite, višak pohranjujete u obliku triglicerida, organskih ‘baterija’ prepunih energije. Oni se skupljaju u velikoj kapljici masti unutar bijele masne stanice. Kada se debljate, bijele masne stanice se šire; kada mršavite, one se smanjuju. Tek smo posljednjih nekoliko desetljeća shvatili najvažniju ulogu masti: ona je endokrini organ, dio sustava koji proizvodi i regulira hormone – kemijske signale za vaš mozak, jetru, mišiće, probavni trakt i imunosni sustav, omogućujući im da pravilno surađuju. Nažalost, ako postanete pretili, vaš masni organ i brojni hormoni koje oslobađa izlaze iz ravnoteže“, navode u svojem videu.
Ističu i da kod odraslih postoje dvije vrste bijele masti. Veći dio je potkožna mast, meko tkivo ispod kože koje štiti od hladnoće i služi kao spremište energije. Druga vrsta masti je visceralna mast i ona je smještena između organa gdje pruža meku zaštitu osjetljivim unutarnjim strukturama.
„Upravo je ova druga opasnija. Ove masne stanice izuzetno su osjetljive na hormone stresa poput kortizola i adrenalina. Kada registriraju nalet stresa, oslobađaju masne kiseline izravno u krvotok, odakle ih jetra preuzima kao brzi izvor energije. Pored toga, visceralna mast je metabolički vrlo aktivna i stalno hormonski ‘razgovara’ s ostatkom tijela. Zbog toga dvoje ljudi iste težine i s istom količinom masti mogu imati potpuno različito zdravstveno stanje“.
Kako su istaknuli, ako imate „kruškoliki“ oblik tijela i mast vam je uglavnom raspoređena na bokovima i ekstremitetima, rizik je znatno manji nego kod osoba „jabukolikog“ oblika, s viškom masti u predjelu trbuha.
Kada je tijelo pod „prijateljskom vatrom“
Kada dobijete nezdravu tjelesnu težinu, višak visceralne masti pokreće lanac negativnih promjena.
„Masne stanice se povećavaju do krajnjih granica, prerastaju vlastitu opskrbu krvlju i ostaju bez kisika. Postaju pod jakim stresom ili odumiru. Ako ste pretili, vaša mast postaje praktički povrijeđeni organ koji ‘ispušta’ stres i toksične tvari u organizam. Posebno visceralna mast, dodatno potaknuta hormonima stresa, povećava razinu masnoća u krvi. Organi poput jetre i mišića bivaju preopterećeni i počinju trpjeti oštećenja“, navode.
Stres na staničnoj razini i mrtve masne stanice šalju signal za uzbunu imunosnom sustavu.
„Makrofagi, stanice imunosnog sustava, nagomilavaju se u masnom tkivu pokušavajući otkloniti uzrok stresa, ali bez uspjeha. Zato ostaju i pozivaju pojačanje. Kod vitkih osoba, imunosne stanice čine oko 5% stanica u masnom tkivu, kod pretilih i do 40%. Aktivne imunosne stanice izazivaju upalu, oticanje tkiva i oslobađanje dodatnih alarmnih signala. Kratkoročno je to korisno kada ste bolesni. Ali ako postane kronično, kao da je cijelo tijelo pod stalnom ‘prijateljskom vatrom’“, navode.
Kada se „termostat za hranu“ pokvari
Upalne molekule i masne kiseline oštećuju unutrašnjost krvnih žila, stvaraju se plakovi koji ih sužavaju i smanjuju protok krvi bogate kisikom. Krvni tlak raste, srce mora jače raditi, a rizik od srčanog i moždanog udara drastično se povećava.
„Istodobno, hormonska ravnoteža masnog organa se remeti. Na primjer, leptin – hormon sitosti. Kada imate zdravu količinu masti, leptin signalizira mozgu da imate dovoljno energije, pa možete manje jesti i više trošiti. Ali kada masti ima previše, mozak postaje otporan na stalni nalet leptina. Unutarnji ‘termostat za hranu’ se kvari, zbog čega mnogi pretili ljudi osjećaju snažnu glad. Mast ‘viče’ mozgu da ima dovoljno energije, ali mozak više ne čuje poruku“, objašnjavaju.
U videu su istaknuli i da su poremećeni i spolni hormoni. Razina testosterona opada, dok se estrogen prekomjerno proizvodi. To kod žena značajno povećava rizik od raka dojke.
„Mnogi nisu svjesni koliko rizik od raka raste s viškom masti. U SAD-u je skoro 10% svih karcinoma izravno povezano s prekomjernom težinom ili pretilošću. Uz to, pretili pacijenti s rakom često imaju lošije ishode i kraći životni vijek“, dodaju.
Kada hormonski svijet eksplodira
Ipak, još je ozbiljnije ono što se događa s jednim od najvažnijih hormona u organizmu – insulinom. Njega proizvodi gušterača i on signalizira stanicama da preuzmu glukozu iz krvi. Kao da tijelo uzvikuje „vrijeme je za večeru“.
„Pod stalnim stresom izazvanim viškom masti, stanice diljem tijela postaju rezistentne na inzulin – slabije preuzimaju glukozu. Tijelo to pokušava nadoknaditi lučeći još više inzulina. To može trajati godinama bez jasnih simptoma i prerasti u predijabetes – uz blage znakove poput umora ili pojačane gladi. Ali kako oštećenja napreduju, dolazi do sloma – razvija se dijabetes tipa 2“, objašnjavaju.
Stanice koje proizvode inzulin postaju iscrpljene i počinju otkazivati. Razina inzulina naglo opada, dok je krv prezasićena glukozom. Iako je šećer u krvi visok, stanice gladuju.
„Zamislite to kao trilijune sitnih oštrih čestica koje kruže tijelom i oštećuju krvne žile, živce i organe, polako, ali stalno. Bubrezi su preopterećeni, mokrite češće, vid postaje zamućen, imunitet slabi, rane sporije zacjeljuju, oštećenje živaca izaziva utrnulost i bol. Mogu se javiti otežano disanje, bol u prsima, erektilna disfunkcija, visoki krvni tlak, problemi s pamćenjem, koncentracijom, raspoloženjem pa i depresija. Rizik od gotovo svih smrtonosnih bolesti naglo raste“, navode.
Kažu i da u prosjeku dijabetes tipa 2 skraćuje život za oko 10 godina i značajno smanjuje razdoblje života provedeno u dobrom zdravlju. Ako se trend pretilosti nastavi, do 2050. godine svaki treći Amerikanac mogao bi imati dijabetes.
„Prekomjerna količina masti opterećuje gotovo svaki organski sustav, ubrzava starenje i često dovodi do višesistemskih oštećenja i disfunkcija. A ipak, o masti se i dalje prvenstveno govori kroz prizmu estetike, a tek potom zdravlja. Što je zbunjujuće, jer se većina, ako ne i svi, toksični učinci viška masti povlače čim je izgubite i počnete se hraniti zdravije“, kažu.
Kada se masne stanice ponovno smanje, prestaju biti pod stresom, imunosni sustav se smiruje, razina masnoća i šećera u krvi se normalizira, a tijelo se počinje oporavljati.
„Čak i ako već imate dijabetes tipa 2, gubitak težine može preokrenuti mnoge negativne učinke i značajno produljiti život te poboljšati njegovu kvalitetu. Ako ste čekali znak da počnete – sada je pravo vrijeme“.