Parlamentarna skupština Vijeća Europe u utorak, 27. siječnja 2026. godine, usvojila je Rezoluciju 2638 o funkcioniranju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovinis, ističući zabrinutost zbog nedavnih političkih događaja i ustavnih izazova.
Međutim, Vijeće Europe ističe zabrinutost zbog „nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, obilježenih napadima na državu, vladavinu prava i institucije uspostavljene nakon Općeg okvirnog sporazuma za mir“, a istovremeno je naglašava i „razlog za nadu“ nakon odluka koje su preokrenule neke od tih napada.
Usvajajući Rezoluciju na temelju izvješća izvjestitelja Zsolta Németha (Mađarska, ECPA) i Pabla Hispána (Španjolska, EPP/CD), Skupština je pozdravila poništavanje niza zakona na razini entiteta koji su proglašeni neustavnima od strane vlasti Republike Srpske te pozvala na brzo imenovanje preostalih sudaca Ustavnog suda kako bi se osiguralo njegovo potpuno i učinkovito funkcioniranje.
Skupština je pozvala političke stranke da usvoje paket reformi „kako bi se poboljšala funkcionalnost državnih institucija“, naglašavajući potrebu za ustavnim i izbornim reformama kako bi se okvir uskladio sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima.
Također je pozvala Predsjedništvo da brzo dovrši postupak odabira suca Europskog suda za ljudska prava te potaknula vlasti da nastave blisku suradnju s Venecijanskom komisijom, uz napomenu kako nastavlja pratiti događaje u Bosni i Hercegovini, u okviru svog postupka praćenja.
Vijeće Europe naglašava potrebu za ustavnom reformom kako bi se riješile presude Europskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, te potiče političke stranke da se dogovore o amandmanima koji usklađuju zakonodavstvo s europskim standardima. Potiče nastavak suradnje s Vijećem Europe, posebno Venecijanskom komisijom, radi poboljšanja izborne i ustavne stabilnosti te poziva na dovršetak postupka odabira suca na Europskom sudu za ljudska prava koji će predstavljati Bosnu i Hercegovinu.
Rezolucija naglašava važnost usvajanja reformi za poboljšanje funkcionalnosti države i osiguranje pravedne zastupljenosti i sudjelovanja svih konstitutivnih naroda i „ostalih“ u skladu s modelom podjele vlasti utvrđenim Daytonskim mirovnim sporazumom i presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava.
Između ostaloga u izvješću ove dvojice izvjestitelja, pod točkom 63 se navodi: “…pitanje izbornog zakona, posebno u vezi s Predsjedništvom BiH, predugo je kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u Federaciji. Mora se pronaći rješenje za prevladavanje nepovjerenja. Pravne formule su poznate, Vijeće Europe spremno je pružiti svu potrebnu stručnost kako bi pomoglo u izradi rješenja u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Sada je na političkim predstavnicima da iskoriste priliku i ne ponove pogreške počinjene 2006. godine, prije dvadeset godina, kada je reforma bila na dohvat ruke, ali je propala s dva glasa ‘za'”.
Ovo je 10 točaka Rezolucije 2638 o funkcioniranju demokratskih institucija u BiH
- Bosna i Hercegovina pridružila se Vijeću Europe 24. travnja 2002. godine. Sukladno tome, preuzela je i pristala ispuniti niz specifičnih obveza koje su navedene u Mišljenju 234 (2002.) „Zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Vijeću Europe“ Parlamentarne skupštine.
- Pozivajući se na svoju Rezoluciju 2574 (2024.) „Poštivanje obveza i opredjeljenja od strane Bosne i Hercegovine“, Skupština ponovno izražava svoju punu podršku državi Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima te poziva sve države članice Vijeća Europe da poštuju ustavni i pravni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.
- Skupština izražava zabrinutost zbog nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, obilježenih napadima na državu, vladavinu prava i institucije uspostavljene nakon Općeg okvirnog sporazuma za mir („Daytonski mirovni sporazum“). Međutim, postoji razlog za nadu s obzirom na nedavne odluke koje su preokrenule neke od tih zabrinutosti.
- Dana 6. kolovoza 2025., nakon odluke Prvostupanjskog suda Bosne i Hercegovine da osudi tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, na godinu dana zatvora (kasnije pretvorenu u novčanu kaznu) i izrekne mu šestogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika, Središnje izborno povjerenstvo opozvalo je predsjednički mandat Dodiku. Kao posljedica toga, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su 23. studenog 2025.
- Skupština primjećuje da su, prema izjavi izborne promatračke misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, prijevremeni predsjednički izbori bili „općenito dobro organizirani (…) unatoč nekim nepravilnostima“, posebno u pogledu tajnosti glasovanja. Skupština primjećuje da se pravni okvir izmijenjen u ožujku 2024. zbog poboljšanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa postupno provodi. Pozdravlja činjenicu da bi ove reforme trebale uskladiti izborni zakon s europskim standardima, a posebno s preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS/ODIHR), Skupine država protiv korupcije (GRECO) i Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija). Skupština naglašava važnost osiguranja da izborne reforme također jamče političku zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i „Ostalih“, u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava.
- Skupština također sa zadovoljstvom primjećuje da su vlasti Republike Srpske poništile zakone na razini entiteta donesene od 2023. do 2025. koje je Ustavni sud proglasio neustavnima, uključujući zaseban izborni zakon za Republiku Srpsku; zakone o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javnih vlasti; o neprimjeni odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; o zabrani djelovanja „izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine“ u Republici Srpskoj; izmjene i dopune Kaznenog zakona Republike Srpske; i zakon o zasebnom Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću za entitet. Skupština poziva vlasti Republike Srpske da odmah pokrenu postupak imenovanja (preostalih pozicija) sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u skladu s ustavnim i relevantnim pravnim okvirom, s ciljem osiguranja punog funkcioniranja, institucionalne stabilnosti i učinkovitog izvršavanja ustavnog mandata Suda.
- Skupština još jednom naglašava da se po pristupanju Bosna i Hercegovina obvezala da će, uz pomoć Venecijanske komisije, preispitati svoje izborno zakonodavstvo u svjetlu standarda Vijeća Europe i revidirati ga gdje je to potrebno. Skupština podsjeća na potrebu za ustavnom reformom u Bosni i Hercegovini kako bi se provela presuda u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine i prima na znanje presudu Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, Skupština pozdravlja stvaranje radne skupine za pripremu amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Skupština poziva političke stranke da pronađu dogovor o ovim amandmanima kako bi se ustavni i zakonodavni okvir uskladio sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima (ETS br. 5).
- Skupština poziva političke stranke da usvoje paket reformi koje bi poboljšale funkcionalnost državnih institucija, uključujući osiguravanje da institucionalna arhitektura omogućuje učinkovito sudjelovanje i donošenje odluka predstavnika svih konstitutivnih naroda u skladu s modelom podjele vlasti utvrđenim Daytonskim mirovnim sporazumom, te da pronađu održivo rješenje za pitanje državne imovine.
- Skupština poziva predsjedništvo Bosne i Hercegovine da, u skladu sa zahtjevima pravičnosti i transparentnosti, dovrši postupak odabira za mjesto suca Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Bosnu i Hercegovinu te da bez daljnjeg odgađanja Skupštini dostavi popis od tri kvalificirana kandidata.
- Skupština potiče bh vlasti da nastave suradnju s Vijećem Europe, posebno s Venecijanskom komisijom, te da iskoriste njezino stručno znanje za izbornu i ustavnu reformu. Odlučuje pratiti tekući razvoj događaja u okviru svog postupka praćenja.
Rezoluciju u cijelosti možete pročitati: OVDJE
Hispan: Borba za vlast kao jedan od uzroka političke krize
Izvjestitelj Pablo Hispan (Španjolska, EPP/CD), također je za Mediabox Vijeća Europe o funkcioniranju demokratskih institucija u BiH. Odgovarajući na pitanje o političkoj krizi koja je potresala BiH prošle godine, on ocjenjuje kako je borba za vlast jedan od izvora političke krize te da se to događa i u drugim državama.
“BiH je sada, kao i ostale europske zemlje, s puno političkih problema i u političkoj krizi. Demokracija je u krizi. Svi se suočavamo s nekom krizom u Europi. Dakle, to se ponekad događalo i u demokraciji. BiH ima institucije u kojima su zajedno sve političke zajednice. Dakle, unutar tih institucija mogu iznaći rješenja. Radi se samo o političkoj volji i međusobnom dijalogu”, rekao je Hispan, ocijenivši i kako nastaju problemi zbog borbe za vlast.
“Vidjeli smo probleme u RS-u, ali je bilo i poboljšanja.
Također su bili izbori koji se sada osporavaju, ali bit će i novi izbori u listopadu. Takve stvari se događaju i u drugim zemljama u Europi. Ali, nadamo se kako će BiH nastaviti put prema EU i dijalog između različitih etničkih zajednica”, ocijenio je ovaj izvjestitelj, ponovno naglašavajući važnost političke volje u iznalaženju rješenja.
Posebno je naglasio i nužnost imenovanja kandidata za sudca Europskog suda za ljudska prava, ali i nužnost nastavka suradnjeVijeća Europe s bh vlastima.
Németh: “Otvoreno pitanje ligitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH”
Izvjestitelj Zsolt Németh (Mađarska, ECPA), govoreći za Mediabox o svom izvješću i funkcioniranju demokratskih institucija u BiH te političkoj krizi, osvrnuo se nedavna ratna zbivanja.
“Ova zemlja je imala vrlo mračnu nedavnu povijest, rat između etničkih zajednica, čak se dogodio i genocid, i Vijeće Europe igra važnu ulogu u stvaranju povoljnih uvjeta za suradnju među konstitutivnim narodima, a također i otvaranju puta prema europskim integracijama. Mislim da smo u proteklom razdoblju obavili vrlo važan posao. Sada smo suočeni s izborima koji će se na jesen održati i rekao bih da su tu svi uvjeti za uspješnu provedbu izbora.
Bilo je puno važnih novih zakona. Još uvijek postoje neka otvorena pitanja, primjerice, legitimna zastupljenost hrvatskog konstitutivnog naroda u državnom Predsjedništvu koja treba riješiti. Ali, vjerujem da je zemlja sada puno stabilnija nego što je bila prije”, rekao je izvjestitelj Zsolt Németh.
On je ocijenio “vrlo korisnim”, američko ukidanje sankcija visokim dužnosnicima RS-a te kako vjeruje da će se dijalog i rad na reformama i europskim integracijama ponovno intenzivirati.
Osvrnuo se i na ulogu visoko predstavnika u BiH, nazvavši je “vrstom protektorata koji može odlučivati o svemu”, ali je istaknuo kako BiH mora ostvariti svoj puni suverenitet, bez visokog predstavnika i stranih sudaca u Ustavnom sudu.