Američki i europski dužnosnici navode da su pred Irance stavili tri zahtjeva, uključujući trajni prekid svakog obogaćivanja uranija.
Predsjednik Trump u srijedu je oštro pojačao svoje prijetnje Iranu, sugerirajući da bi, ako zemlja ne pristane na zahtjeve koje je njegova administracija postavila pred tamošnje vođe, uskoro mogao pokrenuti napad „brzinom i nasiljem“.
Trumpova prijetnja drugim izravnim napadom američkih snaga na Iran u osam mjeseci uslijedila je u trenutku kada su nosač zrakoplova Abraham Lincoln, zajedno s drugim ratnim brodovima, bombarderima i lovcima, zauzeli položaje u regiji na domak udara na tu zemlju. Trump je izričito usporedio ovo gomilanje snaga s onim koje je okupio blizu Venezuele krajem prošle godine, uoči operacije u kojoj su početkom siječnja usred noći uhićeni Nicolás Maduro i njegova supruga.
Iako nije iznio specifične detalje sporazuma koji zahtijeva, Trump je poručio da se „ogromna armada“ kreće prema Iranu i da bi država trebala sklopiti dogovor. Međutim, američki i europski dužnosnici kažu da su u razgovorima Irancima postavili tri ključna zahtjeva:
- Trajni prekid svakog obogaćivanja uranija.
- Ograničenja dometa i broja njihovih balističkih projektila.
- Prekid svake podrške proksi skupinama na Bliskom istoku, uključujući Hamas, Hezbollah i Hutiste u Jemenu.
U tim zahtjevima — kao i u Trumpovoj objavi na platformi Truth Social u srijedu ujutro — primjetno je izostalo bilo kakvo spominjanje zaštite prosvjednika koji su u prosincu izašli na ulice Irana, potresajući zemlju i stvarajući novu krizu za vladu. Iako je Trump ranije obećavao pomoć, u posljednjim tjednima ih je jedva spominjao.
Kontekst i diplomatski pritisak
Iran navodi da je broj poginulih u prosvjedima 3.117, dok skupine za ljudska prava tvrde da su te brojke znatno podcijenjene i procjenjuju ih na 3.400 do 6.200 žrtava.
Trump se osjeća osnaženim nakon početnog uspjeha u Venezueli i očito koristi prijetnju sličnim „obezglavljivanjem“ iranskog režima kako bi zastrašio klerikalno vodstvo i Islamsku revolucionarnu gardu.
Prije samo dva tjedna Trump je bio na rubu vojne akcije, koju je obustavio tek nakon jamstva Irana da neće objesiti 800 prosvjednika. Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, izjavio je u srijedu da Iran nije tražio sastanak sa SAD-om te da „diplomacija ne može biti učinkovita kroz vojne prijetnje“.
„Ako žele da se pregovori održe, moraju ostaviti po strani prijetnje, pretjerane i nerealne zahtjeve,“ dodao je Araghchi, upozoravajući da bi rat bio destabilizirajući za cijelu regiju.
Vojna prisutnost i tehnički izazovi
Državni tajnik Marco Rubio izjavio je zakonodavcima da je gomilanje snaga uglavnom obrambenog karaktera jer su deseci tisuća američkih vojnika u dosegu iranskih dronova i projektila, ali je dodao da bi američke snage mogle djelovati i „preventivno“.
Pregovori u proteklom tjednu nisu napredovali. Trumpovi zahtjevi izravno bi oslabili moć Irana, koja je već načeta nakon dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju, koji je završio američkim zračnim napadom na tri glavna nuklearna nalazišta: Natanz, Fordo i Isfahan.
Iako Trump tvrdi da je nuklearni program „izbrisan“, obavještajni podaci sugeriraju da bi Iran i dalje mogao imati pristup uraniju obogaćenom do 60% čistoće, skrivenom u manjim, tajnim postrojenjima. Drugi zahtjev o balističkim projektilima praktički bi onemogućio Iranu da pogodi izraelski teritorij, što je posljednje sredstvo odvraćanja u njihovom arsenalu. Treći zahtjev, o prekidu podrške proksi skupinama, mogao bi biti najlakši za ispuniti jer je iransko gospodarstvo duboko oslabljeno, a valuta na rekordno niskim razinama.