Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Čović o formiranju nove vlasti: “…naziru se tri stranke, ali i sa SDP-om smo imali vrlo dobru suradnju”
    • Meloni dobila opći pljesak u Senatu: “Kad bismo prestali pomagati Ukrajini, to bi bila predaja, a ne mir, i vratili bismo se sovjetskom imperijalizmu. Ne nedostaju mi ​​te godine, ne nedostaje mi Berlinski zid…”
    • SKANDALOZNO I NEDOPUSTIVO Pobjeda Hajduka nad Ajaxom u dubokoj sjeni antisemitskih i nacističkih povika navijača o kojima izvješćuju i svjetski mediji
    • ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa
    • Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a
    • AKOP BiH i APAW BiH pokreću učinkovitiju borbu protiv oglašavanja nelegalnog IPTV-a
    • Neuobičajeno u BiH – Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić, poduzeću kojem je direktor, refundirao 45.483 KM za štetu na službenom vozilu
    • Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Samo dobre stvari

    Stiže „lažna“ čokolada: Kako startup iz Singapura planira pobijediti „čokflaciju“

    republikaBy republika24.01.2026No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Singapurski startup Prefer želi smanjiti cijenu čokolade proizvodnjom kakao praha bez zrna kakaovca. Diljem svijeta, „čokflacija“ (chocflation) ostavlja gorak okus ljubiteljima čokolade.

    Poznati brendovi poput Lindta i Hersheya prošle su godine podigli cijene za dvoznamenkaste postotke. Inflacija je uglavnom potaknuta rastom cijena kakaovca, koje su dosegle povijesni vrhunac 2024. godine kada su usjevi u zapadnoj Africi — odgovorni za 80% svjetske proizvodnje kakaa — stradali zbog suša pogoršanih klimatskim promjenama.

    Od tada su cijene drastično pale, ali su i dalje znatno iznad razina od prije pet godina, a stručnjaci kažu da će se volatilnost tržišta vjerojatno nastaviti. Singapurski startup Prefer pokušava olakšati teret potrošačima proizvodeći kakao prah bez kakaa.

    „Vrlo jednostavno, sposobni smo stvoriti okuse i sastojke kakaa bez zrna kakaovca,“ kaže Jake Berber, koji je 2022. suosnovao ovu prehrambeno-tehnološku tvrtku.

    PreferChoc se proizvodi fermentacijom i prženjem sjemenki i žitarica. Potom se može koristiti u raznim primjenama, od čokolade za piće do pečenja i konditorskih proizvoda.

    Berber se nada da će proizvodi tvrtke, koji uključuju i zamjenu za kavu bez zrna kave — još jednu sirovinu čije su cijene porasle zbog lošeg vremena — omogućiti potrošačima da nastave uživati u hrani kojoj prijete klimatske promjene. Berber vidi primarno tržište u opskrbi velikih proizvođača čokolade kako bi kreirali proizvode u kojima se PreferChoc miješa s tradicionalnim kakao prahom.

    „Reakcije su zapravo prilično snažne… posebno od strane masovnih potrošača kojima je cijena izuzetno važna,“ kaže Berber. Tvrdi da kod udjela PreferChoca od 30 do 50% u hibridnim čokoladnim proizvodima „nema promjene u okusu.“

    Berber očekuje komercijalno lansiranje PreferChoca 2026. godine. Ističe kavu tvrtke — koja je puštena na tržište 2025. i trenutno je dostupna u Singapuru, Vijetnamu i Filipinima — kao dokaz potencijala za jeftinije alternative.

    „U stanju smo pomoći čak i najvećim kavenim biznisima na svijetu da smanje svoje troškove kave za oko 50%,“ kaže Berber. „Vjerujemo da možemo pomoći i proizvođačima čokolade da smanje troškove kakao praha za do 50%.“

    Dodaje da PreferChoc donosi i ekološke prednosti. Proizvodnja tamne čokolade i kave ima veliki ugljični otisak, a Berber kaže da je neovisna analiza životnog ciklusa kave tvrtke Prefer pokazala da njezina proizvodnja emitira gotovo devet puta manje stakleničkih plinova od tradicionalne kave — te očekuje da će njihova čokolada pokazati slična smanjenja emisija.

    U nekim regijama proizvodnja kakaa također potiče krčenje šuma. Istraživanja pokazuju da u najvećim svjetskim proizvođačima, Obali Bjelokosti i Gani, uzgoj kakaovca uzrokuje preko 37%, odnosno 13% gubitka šuma u zaštićenim područjima.

    Mirte Gosker, izvršna direktorica za regiju Azije i Pacifika u institutu Good Food Institute (GFI), kaže da bi proizvodnja sastojaka kakaa fermentacijom „mogla smanjiti neke od ekoloških utjecaja njihovog uzgoja.“ Opisuje sektor hrane dobivene fermentacijom kao „ogromnu priliku za proizvodnju više hrane s manje prirodnih resursa.“

    „Bioreaktori koji se koriste za proizvodnju hrane dobivene fermentacijom vrlo su prostorno učinkoviti,“ dodaje ona. „Kada se postrojenja povećaju, fermentacija može proizvesti mnogo tona biomase svakog sata.“

    Berber kaže da ne može otkriti sastojke koji se koriste za izradu PreferChoca dok je još u razvoju, ali objašnjava da su slični onima koji se koriste u njihovoj kavi — riža i slanutak. Dodaje da su regulatori njihove sastojke ocijenili kao „uobičajene“ (non-novel) te da tvrtka još ne zna postoje li nutritivne razlike u usporedbi s konvencionalnim kakaom ili kavom.

    „Koristimo osnovne namirnice našeg prehrambenog sustava,“ kaže on, „sastojke… koji su doista skalabilni i čije korištenje ne bi značajno utjecalo na njihovu cijenu ili dostupnost.“

    Druge tvrtke koje proizvode zamjene za čokoladu bez zrna kakaovca uključuju njemački Planet A Foods, koji koristi sjemenke suncokreta, zob i druge sastojke, te britanski Nukoko, koji koristi bob (fava grah). Gosker ističe azijsko tržište kao posebno područje prilike za ovakvu hranu.

    „S obzirom na dugu povijest tradicionalne fermentacije u raznim azijskim kuhinjama, optimistični smo da će potrošači gravitirati prema proizvodima stvorenim fermentacijom ako zadovolje okus, teksturu, cijenu i nutritivnu vrijednost,“ kaže ona.

    No, ističe da je „hitno“ potrebno više vladinih i privatnih ulaganja u sektor, posebno za financiranje istraživanja percepcije potrošača i proizvodne infrastrukture. GFI istraživanje pokazuje da su postojeći kapaciteti bioreaktora za fermentaciju pretežno koncentrirani u Europi (47%) i SAD-u (34%), donosi CNN.

    Prefer je prikupio 7 milijuna dolara privatnih i javnih ulaganja, ali još ne ostvaruje profit. Berber kaže da ove godine planiraju prikupiti još sredstava za izgradnju tvornice kako bi povećali proizvodnju. Također se nada proširenju na proizvodnju drugih sastojaka koji se suočavaju s poremećajima u opskrbnom lancu, poput vanilije i lješnjaka.

    Berber naglašava da želi raditi s industrijom čokolade, a ne protiv nje. „Potrošači ne traže alternativu za kavu ili čokoladu, oni se žale na sve skuplju kavu i čokoladu,“ kaže on. „Način na koji možemo riješiti taj problem je stvaranje hibridnih proizvoda koji za njih imaju isti okus, ali koštaju manje.“

    čokolada Kakao startup
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Zašto u nordijskim jezicima ne postoji riječ za „molim”?

    11.10.2026

    Preselila se iz Los Angelesa u Dansku u potrazi za boljim životom: Šest godina trebalo joj je da shvati najvažniju lekciju

    10.10.2026

    Navi Pillay, bivša visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, dobitnica Nobelove nagrade za mir

    10.10.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Čović o formiranju nove vlasti: “…naziru se tri stranke, ali i sa SDP-om smo imali vrlo dobru suradnju”

    Meloni dobila opći pljesak u Senatu: “Kad bismo prestali pomagati Ukrajini, to bi bila predaja, a ne mir, i vratili bismo se sovjetskom imperijalizmu. Ne nedostaju mi ​​te godine, ne nedostaje mi Berlinski zid…”

    SKANDALOZNO I NEDOPUSTIVO Pobjeda Hajduka nad Ajaxom u dubokoj sjeni antisemitskih i nacističkih povika navijača o kojima izvješćuju i svjetski mediji

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa

    Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a

    Kolumne

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa

    Smjena vlasti: Lekcija koju učimo trideset godina

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Pas

    Bieber: EU mora promijeniti ili preispitati odnose sa Srbijom

    Promo

    Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a

    HKD Napredak organizira predstavljanje filma ‘Od kralja Tomislava do danas’

    HT Eronet uz Mediteran Film Festival koji već 27 godina okuplja filmske autore i publiku

    U Mostaru ‘107. Šantićeve večeri poezije’

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.