U Iranu se brzo šire protuvladini prosvjedi, a međunarodni pritisak raste. Zemlja je uglavnom odsječena od svijeta nakon što su vlasti uklonile pristup internetu. Otkazani su letovi i otežano telefoniranje s inozemstvom, a ajatolah Ali Hamnei upozorava prosvjednike da neće tolerirati “strane plaćenike”.
Prosvjedi, koji su prošlog mjeseca izbili u Teheranu, proširili su se na svaku od 31 pokrajine u zemlji, no još nisu dosegnuli razinu nemira iz 2022. i 2023. prouzročenih smrću Mahse Amini, koja je preminula u pritvoru zbog navodnog kršenja pravila o odijevanju, prenosi HINA.
Prosvjedi su počeli u Teheranu, gdje je prodavače na tržnici razljutio nagli pad vrijednosti valute rijal, a sada uključuju i druge skupine ljudi, uglavnom mlade muškarce, za razliku od prosvjeda zbog smrti Amini, kada su ključnu ulogu imale žene i djevojke.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei je optužio prosvjednike da djeluju u ime američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da napadaju javnu imovinu i upozorivši da Teheran neće tolerirati ljude koji djeluju kao “plaćenici za strance”.
- Prošle noći u Teheranu, skupina vandala i izgrednika je došla i uništila zgradu koja je pripadala državi, samom narodu, samo kako bi zadovoljili srce predsjednika Sjedinjenih Država, rekao je Hamnei, pozvavši Trumpa da “upravlja vlastitom zemljom”.
Fragmentirane oporbene frakcije u inozemstvu su pozvale na dodatne prosvjede u petak, pri čemu je Reza Pahlavi, izgnani sin svrgnutog šaha, Irancima u objavi na društvenim mrežama poručio: “Oči svijeta uprte su u vas. Izađite na ulice”.
Trump, koji je ljetos bombardirao Iran, a prošlog tjedna upozorio Teheran da bi mogao pomoći prosvjednicima, u petak je kazao da se neće sastati s Pahlavijem te da “nije siguran bi li bilo prikladno” da ga podrži.
Kaos na ulicama
Državna televizija je preko noći emitirala snimke za koje je rekla da prikazuju zapaljene autobuse, automobile, motocikle te požare u stanicama podzemne željeznice i bankama. Optužila je Narodnu mudžahedinsku organizaciju (MKO), oporbenu frakciju koja se odvojila nakon Islamske revolucije 1979., da je odgovorna za nemire.
Novinar državne televizije je ispred požara na ulici Šarijati u kaspijskoj luci Rašt kazao da “ovo izgleda kao ratno područje – sve trgovine su uništene”
Premda su se prvotni prosvjedi usredotočili na gospodarska pitanja jer se vrijednost nacionalne valute rijala prepolovila u odnosu na dolar prošle godine, a inflacija dosegla razinu od 40 posto u prosincu, kasnije su počeli sadržavati i slogane upućene izravno protiv vlasti.
Prosvjednici su izvikivali slogane poput “Smrt diktatoru” ili veličanja monarhije svrgnute 1979. Međutim, podrška koju uživaju monarhisti ili MKO, dvije najistaknutije skupine među iranskim iseljeništvom, upitna je.
Većina sudionika prosvjeda bili su mlađi muškarci, prema videosnimkama koje je Reuters vidio, ali vjerodostojnost mnogih od njih nije mogao provjeriti.
HRANA: ubijena najmanje 34 prosvjednika
Američka mreža za ljudska prava HRANA zabilježila je da su ubijena najmanje 34 prosvjednika te četvero pripadnika snaga sigurnosti, a da je tijekom nemira uhićeno 2200 osoba, za što analitičari kažu da naglašava dublje razočaranje stanjem u zemlji.
Vlasti su u četvrtak ograničile pristup internetu diljem zemlje, a skupina za nadzor internetskog pristupa NetBlocks rekla je da se to ograničenje proširilo na petak. Do ograničenja je došlo nakon što je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979., iz inozemstva pozvao na dodatne prosvjede.
- Nije se urušio samo rijal, već i povjerenje, kazao je Alex Vatanka, ravnatelj odjela za Iran u vašingtonskom Institutu za Bliski istok.
Vlasti pokušavaju zadržati dvojako stajalište prema nemirima tako što govore da su prosvjedi zbog stanja u gospodarstvu legitimni i da će na njih reagirati dijalogom, dok istovremeno na neke demonstracije odgovaraju suzavcem usred nasilnih uličnih sukoba.
Teheran spreman na sve, EU pozorno prati situaciju
Iz Teherana poruka – spremni smo na sve.
- Ne želimo rat, ali spremni smo na njega, kao što smo spremni i na pregovore. Ali moraju se temeljiti na zajedničkim interesima i poštovanju, kazao je Abbas Araqchi, iranski ministar vanjskih poslova.
Napetosti u Iranu promatra i Europska unija.
- Pozorno pratimo situaciju u Iranu. Zabrinuti smo zbog sve većeg broja mrtvih i ozljeđenih. Narod Irana legitimno izražava svoju želju za boljim životom, rekao je Anouar El Anouni, glasnogovornik Europske komisije.
Iranski vjerski vođe nailaze na poteškoće
Gotovo pet desetljeća nakon Islamske revolucije iranski vjerski vođe nailaze na poteškoće u pokušaju da premoste jaz između vlastitih prioriteta i očekivanja mladog društva.
- Samo želim živjeti mirnim, normalnim životom. Umjesto toga, oni (vođe) insistiraju na nuklearnom programu, podržavanju oružanih skupina u regiji i održavanju neprijateljstva sa Sjedinjenim Državama, rekla je telefonom za Reuters 25-godišnja Mina iz Kudašta u zapadnoj pokrajini Lorestan.
- Te politike su možda imale smisla 1979., ali danas nemaju. Svijet se promijenio, kazala je.
Vatanka je objasnio da je iranski teokratski sustav preživio niz prosvjeda ciklusima represije i taktičkih ustupaka, ali da je upitno koliko dugo ta strategija još može funkcionirati.
- Promjena se sada čini neizbježnom. Kolaps režima je moguć, ali nije zajamčen, rekao je.
Prognani protivnici Islamske Republike, koji su i među sobom duboko podijeljeni, smatraju da se bliži njihov trenutak za rušenje establišmenta te su iz inozemstva pozvali na još prosvjeda. No nejasno je uživaju li bilo kakvu podršku unutar same zemlje.