Prema rezultatima telefonskog istraživanja, provedenom nad 500 ispitanika metodom slučajnog odabira fiksnih telefona kućanstava, mediji se nalaze na 3. mjestu ‘institucija’ kojima se vjeruje – 52,8% ispitanika im je dalo povjerenje, a što je za 26,4% manje u odnosu na 2016. kada je isti iznosio 79,2%.
Prema istraživanju, građani najviše povjerenja imaju u vjerske zajednice (74,6%), što je porast povjerenja u odnosu na prošlu godinu za 5% posto, te u nevladin sektor (61,3%).
Ispitanici i dalje najmanje vjeruju političarima (11,3%), i to je pad povjerenja za 7% u odnosu na 2016.
Većina ispitanika, njih 79%, smatra kako sloboda medija u BiH ‘NIJE’ ili je ‘DJELOMIČNO PRISUTNA’. Treba napomenuti da je, u odnosu na prošlu godinu ovaj postotak iznosio 84,3%
U RS-u 81,5%, a u F BiH 73,5% dijeli mišljenje kako sloboda medija nije ili je djelomično prisutna. U odnosu na 2016., u RS-u je povećan broj građana koji dijeli ovo mišljenje, dok je u F BiH taj broj smanjen.
Utjecaji na uredničku politiku – politička ovisnost medija
Ove, kao i prethodnih godina, najveći dio ispitanika u BiH smatra da su osnovne zapreke slobodnom radu medija politička zavisnost i utjecaji – 52,2%, financijska ovisnost 46,2%, opča politička klima 40%, nedovoljna profesionalnost 15,6% i neadekvatan zakonski okvir 36,4%.
Uzorak ispitanika u F BiH većinom smatra da je opća politička klima u zemlji osnovna zapreka slobodnom radu medija 52,6% dok 70,5% ispitanika u RS smatraju da je to “politička ovisnost”.
No, začuđujući su rezultati ispitanika jer je:
– smanjen broj istih koji smatraju da najveći utjecaj na medije imaju političari, dok raste percepcija građana o utjecaju vlasnika medija i urednika.
– zabilježen blagi porast zadovoljstva ispitanika u F BiH i porast nezadovoljstva ispitanika u RS radom medija i novinara.
Napadi na novinare
Najveći dio ispitanika i ove godine smatra neopravdanim svaku vrstu napada na novinare, iako je u RS zabilježen porast broja ispitanika koji u nekim slučajevima smatraju opravdanim napade na novinare.
Napade na novinare smatra neprihvatljivima 87,45% ispitanika, dok je 2016. ta brojka bila 92%.
U Federaciji BiH samo 6% ispitanika “opravdava” napade na novinare, a u RS taj postotak znatno veći – 24,7%.
Kršitelji novinarskih prava
Ispitanici političare smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda, 60,8%, dok je ovaj postotak prošle godine bio veći – 72,2%. Na ovo pitanje 16% odnosi se na vlasnike medija i urednika, dok je ovaj postotak prošle godine iznosio 17,6%.
Zanimljivo je da u F BiH znatno veći broj ispitanika, 22,2%, smatra da su vlasnici i urednici kršitelji novinarskih prava, taj postotak u RS je samo 3,7%, dok 15,4% smatraju da su poslovni ljudi kršitelji novinarskih prava.
Kako unaprijediti kvalitetu novinarstva u BiH
Najveći dio ispitanika, 66%, smatra da je potrebno osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara te unaprijediti sustav obrazovanja novinara, 52,8%.
Također, 51,2% smatra da novinari imaju bolji materijalni i financijski položaj, dok 40,6% drži da b kriteriji za ulazak u novinarsku profesiju trebali biti pooštreni.
Nastavlja se pad tiskanih medija, jača internetsko informiranje
Prema istraživanju, televizija je i dalje dominantan medij u BiH, 60,6%, ali manje nego prošle godine kada je taj postotak iznosio 64,6%.
I dalje raste broj građana koji koriste internet kao najvažniji izvor informacija, 27,9%, a taj postotak je prošle godine bio 24,6%.
Za samo 6,7% ispitanika dnevne novine su stalan izvor informacija, odk je 2016. godine taj psototak bio još manji 4,6%, za radio 4,6%, a magazini 0,8%.
Pluralizam mišljenja
Većina ispitanika, 49,83% se djelomično slaže da se posljednjih godina povećala količina medijskih sadržaja u javnosti, a time i različitih pogleda na društvene prilike, ali je primjetan blagi porast broja ispitanika koji se u potpunosti slažu sa ovom tvrdnjom, 29,3%.
Da je internet demokratizirao komunikaciju i omogućio pluralizam mišljenja smatra 43%, što je značajan porast u odnosu na 2016. kada je postotak bio 28,4.
No, dok istraživanje pokazuje porast onih koji se informiraju putem interneta, unatoč povećanju broja internetskih portala i javno dostupnih medijskih sadržaja, 30,8% anketiranih se ne osjećaju kvalitetnije informiranima.
Mediji i nacionalne tenzije
Od 500 ispitanika 32% anketiranih smatraju kako bh mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu te među bh entitetima, u odnosu na prošlu godinu, kada je taj postotak iznosio 22%.
Većina ispitanika se djelomično, 39,5% ili u potpunosti, 32,5% slaže sa tvrdnjama da je rad novinara često politički motiviran zbog čega gube objektivnost.
Također, većina ispitanika 40,9% se slaže da je u medijima previše negativnih informacija i pesimizma i taj dojam je pristuniji u F BiH, 44,3% nego u RS-u 37,5%.
Javni servisi i njihov opstanak
Snažan politički utjecaj na PBS prepoznaje 47% ispitanika, u F BiH 54,6%, u RS-u 39,5%. Većina ispitanika, 78,15%, opstanak javnih servisa vidi kroz potpuno ukidanje RTV pretplate te financiranje javnih servisa iz proračuna države i entiteta.
U odnosu na 2016. zabilježen je porast broja ispitanika koji opstanak javnih servisa vide kroz izravnu naplatu RTV pretplate od samih javnih servisa i njihovih službi.
RTV kanal na hrvatskom jeziku
Najveći dio ispitanika, 39,7% ovaj zahtjev smatra političkim zahtjevom HDZ-a, stranke koja želi imati javni servis pod svojom kontrolom. Financijski nemogućim projektom ovaj zahtjev smatra 33,15% ispitanika.
Ono što je kontradiktorno je da “svaki četvrti stanovnik F BiH smatra kako je opravdan zahtjev za uvođenje kanala na hrvatskom jeziku”.
I u 2017. godini većina ispitanika, 59,2%, pitanje kvalitetnijeg informiranja Hrvata vidi kroz potpunu provedbu postojećeg Zakona o javnom servisu na razini BiH koji nalaže ravnopravnu zastupljenost tri konstitutivna naroda i tri jezika u programskim sadržajima.
U anketi 20,35% ispitanih smatra kako je potrebno formirati kanal na hrvatskom jeziku u okviru jednog od postojećih javnih servisa, dok se 13% ispitanih zalaže za poseban javni servis na hrvatskom jeziku.
(Republikainfo.com)