Miroslav Pilj, multimedijalni umjetnik: Život pretočen u stihove, glazbu, slike, drame…

Pjesnik, likovni umjetnik, skladatelj, dramski pisac, novinar, radijski voditelj, scenarist… i možda još ponešto. Multimedijalni umjetnik Miroslav Miro Pilj. Desetljećima ovaj umjetnik stvara i živi umjetnost.

Rođen 1961. godine u Sarajevu, spisateljskim radom Miroslav Miro Pilj bavi se već od sedamdesetih godina, a početkom osamdesetih počinje i svoj kant-autorski rad, surađujući s brojnim glazbenicima i skladateljima. Autor je niza dramskih tekstova, likovno-poetsko-glazbenih performansa, kao i samostalnih likovnih izložbi predstavljenih u BiH i inozemstvu, a bio je angažiran i kao novinar i urednik nekoliko medijskih kuća.

Autor je i brojnih koncepata i scenarija za radijske i televizijske projekte. Sudjelovao je na međunarodnim kulturnim i mirovnim događajima, uključujući i Kongres Federacije mladih za mir u svijetu u Washingtonu. Pilj je član Društva pisaca BiH, Društva hrvatskih književnika HB, Društva novinara BiH, AMUS-a i Hrvatskog društva skladatelja i dopredsjednik je Udruge likovnih umjetnika HKD ‘Napredak’.

‘U korak s neMirom’ prva je njegova knjiga poezije, objavljena 1981.godine, a potom slijede zbirke poezije ‘Dijalog’, ‘Sva moja svitanja’, ‘Evo, sa i ja’, ‘Odgovor’, ‘U inat godinama’, ‘Lijepa riječ’, ‘MI nije jednako JA’ i ‘Više od sjećanja’, ‘Nocturno’… Pilj potpisuje i dramske tekstove ‘Zašto?’, ‘Krug’, ‘Čarobni prah’, ‘Sin’, monodramu ‘Ne žalim’…Ali, Pilj je i likovni umjetnik s dvije samostalne izložbe ‘Krila vremena’ i ‘Snaga vode’, ali i performer – performans ‘Do koga je – Istinite bajke i pjesme za odrasle’ izveo je više od 70 puta.

Ponešto o svom stvaralaštvu, ali i pitanjima koje nameće suvremeno doba, Pilj je nedavno govorio u JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo na 47. izdanju Književnog kornera. To je bio i povod za razgovor Dnevnog lista s umjetnikom koji je završio neuobičajeno – poezijom.

– Kao umjetnik – pjesnik, kantautor, dramski pisac, slikar, multimedijalni umjetnik, ali i novinar, kako bi komentirali umjetnost u današnjim vremenima? Je li zapostavljena ili je “tiha” i gubi se pred “bukom” i društvenih mreža, populizma, svojevrsnog, možda bi mogli ga nazvati, društvenog kaosa?

Miroslav Pilj: Umjetnost i u prošlim i u sadašnjim a,  vjerujem da će tako biti i u budućim vremenima ima iznimno važnu ulogu kako na individualnom tako i na planu cjelokupnog društva. Međutim, ovdje, mislim, vrijedi postaviti pitanje sustava vrijednosti. Naime, očevidna je činjenica da mi u posljednjih nekoliko desetljeća, konkretno na ovim prostorima od početka devedesetih godina prošlog stoljeća, živimo u sustavu vrijednosti koji je, rekao bih potpuno suprotan onom koji mu je prethodio. Sve ono što se tada cijenilo kao vrijednost sada se, gotovo u pravilu, smatra svojevrsnom manom ili, blago rečeno nepravilnošću.

Ovdje mislim općenito od “prostih životnih stvari” kao što su znanje, poštovanje, empatija ljubaznost i slično što se, danas, ne samo da ne smatra vrlinom nego i svojevrsnim dokazom slabosti pa na dalje. Međutim, koliko god se, u današnjim vremenima doimala tihom i koliko god nam povremeno izgledalo da se gubi pred “bukom” društvenih mreža, populizma i svojevrsnog, društvenog kaosa, mislim i želim vjerovati u to da je to gubljenje ipak samo privid. Postoje, naime, još uvijek brojni umjetnici koji su ostali dosljedni zagovaranju istinskih univerzalnih vrijednosti i koji istrajavaju na tom putu.

Činjenica je, na žalost, da postoje I mnogi koji taj put, u ovom vremenu brzog življenja smatraju, ne samo teškim i trnovitim nego i uzaludnim I besmislenim, a one koji tako žive I djeluju doživljavaju kao neprilagođene čudake, ali prije ili kasnije, uvjeren sam, upravo te univerzalne vrijednosti nadvladaju I nadvladat će površnost. To što nemali broj onih koji su popustili pod pritiskom brzine življenja u svakom segmentu,od  konzumerizma i profita kao jedinog opravdanog cilja do, općenito površnosti, živi u zabludi da to nije tako, je, rekao bih ipak samo njihov problem koji je, naravno moguće riješiti I to prije svega na individualnoj razini. Samosvjesnost pojedinca je preduvjet  zdravog društva.

– Negativne politike prožimaju bosanskohercegovačko društvo. Kada to promatrate, koje su vaše misli?

Miroslav Pilj: Ako pod negativnim politikama podrazumijevamo, uz ostalo, korištenje kritike, napada I straha kao manipulativnih sredstava u svrhu ostvarivanja ciljeva umjesto pozitivnih alternativa, onda smo, na žalost svjedoci da je to sveprisutna pojava u modernim demokracijama. Naravno da je kritika legitiman dio političke borbe, ali, konkretno kod nas već predugo negativna politika prelazi granicu činjenične debate i postaje oružje za diskreditaciju, što u pravilu ima iznimno štetne dugoročne posljedice po zdravlje demokratskog društva.Ja osobno sam apsolutno protiv negativnih politika. Ne želeći favorizirati bilo koje društveno uređenje čvrsto stojim na stajalištu da su povjerenje, poštovanje i razumijevanje ključne temeljne odrednice bilo kojeg zdravog društva. Pojednostavljeno rečeno: zašto bih ja kao pripadnik jednog nacionalnog korpusa morao mrziti svakoga tko to nije? Ja osobno to naprosto ne želim prihvatiti.

– Surađivali ste s nekim od najvećih imena pop-rock scene, Crvenom jabukom, Indexima, Borisom Novkovićem Fadilom Redžićem i drugima. Možete li se prisjetiti tih vremena, a možda usporediti s današnjim?

Miroslav Pilj: Da, surađivao sam, a I još uvijek  surađujem s brojnim glazbenicima, skladateljima I interpretatorima I jako me veseli činjenica da su kao plodovi te suradnje nastale brojne rado slušane skladbe. Međutim postoji nešto što je meni, intimno, puno značajnije od toga, a to je činjenica da sam sa svim svojim i bivšim i sadašnjim suradnicima izgradio zdrav, prijateljski odnos koji traje.To smatram najvećim blagom koje se može steći uopće. I u tom smislu, smatram se uistinu bogatim čovjekom.

– Koje zanimljivosti biste izdvojili iz ovog stvaralačkog perioda?

Miroslav Pilj: Kada govorimo pjesmama koje sam napisao, iza svake od njih stoje istinite i doživljene i proživljene životne priče, bilo da se radi o mojim ili životima mojih prijatelja i suradnika. Uvijek mi je bilo jako važno da šira javnost prepozna što to želimo reći tim pjesmama i s ponosom mogu reći da se jako puno ljudi prepoznalo u tome, čak i onda kada se radi o samo nekim dijelovima tih pjesama koje čuju i osjete na svoj način. Postići taj univerzalizam, a istodobno I višeznačnost mi je bio cilj koji sam pred sebe postavio još u ranoj mladosti kada sam osjetio potrebu za kreativnim izričajem i opredijelio se za njega kao, bar za mene, iznimno bitan segment življenja.

– Gdje crpite inspiraciju za Vaše pjesme, vaše radove, kako oni nastaju, što Vas motivira?

Miroslav Pilj: Ja sam, od kad znam za sebe bio i ostao vrlo radoznao. Dolaziti do spoznaja i znanja je za mene iznimno vrijedan i važan proces. Kada k tomu dodam i potrebu da te spoznaje podijelim s drugima onda se kao odgovor na vaše pitanje naprosto nameće; inspiracija je sve i svatko svuda oko mene. Ne postoji nijedna situacija niti pojava na dnevnoj bazi koja mi ne može poslužiti kao inspiracija. Iz ovakvog pristupa pisanju proizašlo je to da je dijapazon tema mojih pjesama, rekao bih, prilično širok. Ima tu krajnje intimnih ispovijesti, preko tipičnih ljubavnih stihova ispunjenih lirikom do duhovnih, pa i socijalno angažiranih pjesama. Ukratko: trudim se život pretočiti u stihove, glazbu, slike, drame…

– Nedavno ste, između ostaloga, u Književnom korneru govorili i o važnosti poznavanja tehnika stvaranja poezije, glazbe, crtanja i slikanja kao obvezne osnove za sve one koji se ozbiljno žele baviti umjetnošću. Zašto je to važno?

Miroslav Pilj: Opredijeliti se za bavljenje nečim, bila to umjetnost u najšire smislu riječi ili bilo što drugo, a ne ovladati temeljnim, a po mogućnosti i što širim znanjem o tome kako to “nešto” nastaje, koja pravila valja ispoštovati,i što valja znati i uraditi da bi djelo u bilo kojoj formi bilo uistinu vrijedno pozornosti, po meni je potpuno besmisleno. Površnost je, po mom mišljenju, u najmanju ruku čisto gubljenje vremena, a često je i pogubna.

Ja osobno sam uistinu učio kako se pišu pjesme, ovladao sam tehnikama crtanja I slikanja, sviranja i skladanja, glume, dramaturgije, pisanja dramskih tekstova, scenarija I režije. Možda ovo nekome sada može izgledati samohvalno ili narcisoidno, ali ja to ne doživljavam tako. Za mene je suština, odnosno ideja i poruka koju želim poslati svojim djelima naprosto bitnija od forme. A s obzirom na to da je upravo kreativni izričaj moja I duhovna potreba i jedno od bitnih životnih opredjeljenja logično mi je bilo da se potrudim i ovladam različitim vještinama.

– Dugogodišnji ste novinar i urednik u istaknutim medijima. S obzirom na to da vrlo dobro poznajete taj segment, kako gledate na stanje medija danas, a kako vidite medije u budućnosti? Odgovaraju li mediji na svoje osnovno poslanje ili doživljavaju neku transformaciju svoje uloge, pod utjecajem razvoja tehnologija, društvenih mreža, a posebno onih ekonomske prirode?

Miroslav Pilj: Današnje medijsko okruženje karakteriziraju duboke promjene potaknute digitalizacijom, ali i brojni izazovi koji ugrožavaju njihovu temeljnu  misiju.Tehnologija je potpuno preoblikovala medije, dovela do “poplave lažnih vijesti” i ubrzanih procesa digitalizacije. Tradicionalni mediji, poput radija, doživjeli su svojevrsnu “reinkarnaciju” u formi podcasta. Ova transformacija također potiče pitanja o odgovornosti za ono što je “napisano, programirano, prodano”.Istraživanja u Bosni i Hercegovini, kao dijelu šire regije, prate trendove smanjenog povjerenja građana u medije.Budućnost medija neće biti obilježena njihovim nestankom, nego kontinuiranom i suštinskom transformacijom.Riječ je o prilici za potpuno novi početak.

Kako bi se othrvali izazovima, nužno je ulagati u edukaciju medijskih radnika i razvijati specijalizirane medije koji će kvalitetno i kontinuirano izvještavati o različitim temama a i o tehnologiji i njenom društvenom utjecaju. Mediji bi u budućnosti trebali biti usredotočeni na očuvanje kvalitete novinarstva, borbu protiv polarizacije i promicanje dijaloga, što je direktno povezano sa zdravljem demokracije.Jedan od najznačajnijih pokretača promjene je ekonomska priroda. Preusmjeravanje medijskih sadržaja na skandale i tzv. „crne kronike“ u najširem smislu se pokazalo  kao iznimno profitabilno. Ovo nameće logiku tržišta kao moćan čimbenik u oblikovanju medijskog sadržaja. Temeljna zadaća je potraga za ravnotežom. To uključuje naglasak na odgovornom novinarstvu, borbu protiv dezinformacija i jačanje medijske pismenosti.

– S obzirom na aktualno vrijeme i zbivanja, koju Vašu pjesmu biste najradije pročitali?

Miroslav Pilj: ‘Tren’