Slučaj Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, a koji je tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu jer je smatrao kako su mu kao pripadniku ‘Ostalih’ (a prije se izjašnjavao i kao Hrvat i Srbin) uskraćena ljudska prava jer se ne može kandidirati na člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ima svoj epilog.
Veliko vijeće ESLJP-a poništilo je prvostupanjsku presudu po njegovoj tužbi. Za razliku od vremena kada je prvostupanjska presuda dospjela u medije i prije objave, a sve eskalirao i prosvjedima, o ovoj odluci suda sarajevski mediji izvješćuju vrlo šturo.
Kratku vijest o odluci Europskog suda za ljudska prava možete pročitati: OVDJE
Naime, prvostupanjska presuda koja daje za pravo Kovačeviću, kako su izvijestili iz ESLJP-a ukinuta je. U prvostupanjskoj presudi sud je presudio kako je BiH prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima u svezi Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. Međutim, odlukom sudaca Velikog vijeća, presuđeno je kako je Kovačević zloupotrijebio pravo na predstavku i kako nema status žrtve.
Naime, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pozvao je Republiku Hrvatsku da se uključi u slučaj Kovačević s ciljem zaštite Slavena Kovačevića jer ima hrvatsko državljanstvo i o tome pismom izvijestio BiH. Iz Suda su tada naveli kako su upoznati da je Slaven Kovačević, koji tuži BiH kao pripadnik O’stalih’, kao pripadnik hrvatskog naroda stekao dvojno državljanstvo te da, uz državljanstvo BiH ima i državljanstvo Hrvatske.
Podsjetimo i kako je sud u Strasbourgu zatražio pojašnjenje navoda u medijima kako je sa službene stranice Gradskog vijeća Sarajevo, u razdoblju 2012. – 2015. izbrisana nacionalna pripadnost Kovačevića iako se radi o informaciji koja više godinama nije mijenjana i gdje je stajalo da se Kovačević izjašnjavao kao Hrvat.
Na županijskoj razini se pak neko vrijeme izjašnjavao i kao Srbin. U slučaj se uključio i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kao prijatelj suda u žalbenom postupku pred Europskim sudom za ljudska prava. Zbog toga je uslijedio niz osuda ovakvog poteza a sam Kovačević, aktualni savjetnik člana BiH Predsjedništva Željka Komšića, nazvao ga je nacističkim simpatizerom. Osude je izazvala i izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tijekom boravka u Sarajevu kada je rekao da su neke presude pred ovim sudom kompromitirane.
U prvostupanjskoj odluci suda u slučaju Kovačević stoji kako je “trenutni politički sustav etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Sud je također ustvrdio kako “konstitutivni narodi očito uživaju privilegiran položaj u sadašnjem sustavu”. Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uvjeta koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnoj razini 2022. godine. Sada su sve ove njegove tvrdnje, kao i prvostupanjska presuda, pale u vodu odlukom da Kovačević zapravo nije diskriminiran.
Još značajnija poruka Europskog suda za ljudska prava je da je Kovačević zloupotrijebio pravo na predstavku i kako nema status žrtve.
/Desk/