Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF) obratio se na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a prilikom čega je komentirao i izvješće visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta te je naveo ono što je, kako je kazao, Schmidt “izostavio napisati”. Komšić je ponovno kritizirao Schmidta navevši kako ga “optužuju za pristranost”, iako nije decidirano naveo tko visokog predstavnika optužuje na takav način.
S druge strane, komenatare domaće javnosti o presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Kovačević’, inače njegovog savjetnika Slavena Kovačevića koji se jedno vrijeme izjašnjavao kao “Hrvat”, pa potom “Srbin”, a sada kao ‘Bosanac i Hercegovac’, nazvao “neprimjerenim”. Također, on je ponovno prozvao susjednu Republiku Hrvatsku i premijera Andreja Plenkovića.
Komšić je rekao kako BiH ni nakon 28 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma još uvijek nije prošla cjelokupan put svoje demokratske tranzicije.
“Zatočena je u vrtlogu etnički utemeljenih politika i različitih etnički projektovanih ciljeva. Tome svakako treba pridodati i činjenicu kako je sam Dejtonski mirovni sporazum postao alatom za različita geopolitička nadmetanja različitih igrača na geopolitičkoj sceni. U tim geopolitičkim nadmetanjima, možemo primijetiti i zajednički imenitelj koji je istovjetan za različite geopolitičke aktere, a odnosi se na to da se BiH zapravo ne dozvoljava tranzicija prema modernoj demokratskoj državi, pa stoga ona ostaje zaglavljena u etničkim politikama koje imaju za cilj potpuno urušavanje političkog i društvenog sustava u zemlji”, kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH biran po etničkom principu i većinom glasova drugog naroda.
Komšić smatra kako etničke politike i etničke grupe koriste za stvaranje tenzija i destabilizacije, kako bi se na lakši način ostvarivali kratkoročni i dugoročni geopolitički ciljevi, kao i da “neki” pokušavaju predstaviti visokog predstavnika kao nelegitimnog, ali da je to, rekao je, “suludo”.
“Kroz takvu prizmu prosmatramo ovaj, ali i sva buduća izvješća Ureda visokog predstavnika. Da se u BiH vode različite geopolitičke igre, možemo jednostavno prikazati kroz nastojanja različitih aktera i političkih grupacija, da ospore legitimitet visokog predstavnika, nastojeći na taj način stvoriti prostor za provođenje planiranih geopolitičkih interesa. Bez obzira što se u BiH vode političke debate o tome je li visoki predstavnik legitiman, odnosno da li je izabran u skladu sa odgovarajućom procedurom, želim vam jasno istaknuti da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. ‘5+2 uvjeta’ ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a. U toj nepotrebnoj raspravi je li visoki predstavnik legitiman ili nije, ne želim uopće sudjelovati, jer BiH nema nikakvu ulogu u imenovanju visokih predstavnika i odgovor o tome može dati samo onaj tko imenuje visokog predstavnika. Tumačenje o vlastitom imenovanju, ne može, čak, dati niti sam visoki predstavnik, jer on sam sebe ne imenuje”, rekao je.
Nadalje, osvrćući se na Schmidtovo izvješće UN-u, Komšić je svojevrsno “korigirao” njegovo izvješće te rekao kako određene teme “nije spomenuo ili nije prikazao na odgovarajući način”. On je rekao kako postoje odluke visokog predstavnika koje su dobre i koje su nastojale zaštititi ustavni poredak u BiH, ali da su one nažalost bile nedovoljne i nedorečene, a kazao je kako Schmidt “djeluje u samo jednom entitetu države”.
Podsjetio na prosvjede protiv visokog predstavnika u BiH za koje je kazao da su “nestranački”, iako su na iste pozivali stranački dužnosnici SDA i stranaka koalicijskih partnera te stranke, a kazao je kako “brojnost oba skupa građana u kojem učešće nisu imale političke stranke, govori da su građani BiH svjesni svih važnih pitanja u svojoj zemlji, ali i da su svjesni i nezadovoljni zbog nekih loših odluka koje je donosio aktualni visoki predstavnik”. Komšićeva tvrdnja kako na prosvjedima nisu “učešće imale političke stranke”, vješta je manipulacija, tim više što su na prosvjedima sudjelovali visoki stranački dužnosnici SDA i njegove stranke DF itd.
Komšić je rekao i kako je visoki predstavnik bio pristran prilikom donošenja odluka u FBiH te da su “izjave premijera Andreja Plenkovića to dokazale”, a optužio ga je i za “stvaranje etnički čistih teritorija u BiH pod faktičkom kontrolom susjednih država”. Naglasio je i kako je odluka visokog predstavnika o biranju u Domu naroda FBiH suprotna Mišljenju EK te da je Schmidt u skladu s tim usporio napredak BiH ka EU, kao i da je donio odluku o suspendiranju Ustava FBiH kako bi formirala vlast u FBiH.
“Posebno smo zabrinuti izjavom premijera jedne susjedne zemlje, da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje takvih izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona BiH, koji odgovara političkim interesima susjedne države, a na štetu suvereniteta BiH. Ovdje, naravno, mislim na premijera i Vladu susjedne države Hrvatske. To može biti značajan dokaz i pokazatelj pristranosti visokog predstavnika, što onda otvara brojna druga pitanja. Jedno od tih pitanja odnosi se na to da je stvaranje etnički čistih teritorija u BiH pod faktičkom kontrolom susjednih država, što je visoki predstavnik učinio kroz nametnuti model izbora za gornji dom zakonodavnog organa u entitetu FBiH. Takvo nešto sigurno nije dobra niti odgovarajuća praksa”, rekao je.
Komšić je pri tom nedavnu presudu ‘Kovačević’ stavio iznad svih dosadašnjih presuda Europskog suda za ljudska prava u Starsbourgu.
“Postoje dvije grupe presuda pred Europskim sudom za ljudska prava: prva je grupacija ‘Sejdić-Finci i drugi vezani predmeti’ kojim se traži zaštita pasivnog biračkog prava, dok je potpuno drukčiji predmet ‘Kovačević’ kojim se traži zaštita aktivnog biračkog prava i odbacivanje etničkog koncepta u BiH, kroz otklanjanje svih onih elemenata koji podrivaju demokraciju, ali i jednakost ljudi u BiH. Presudom Evropskog suda u slučaju ‘Kovačević’ otvara prostor za neophodnu tranziciju ka normalnoj demokratskoj državi, usklađenoj s europskim standardima i demokratskim vrijednostima. Zbog toga, komentare u domaćoj javnosti na presudu ‘Kovačević’ smatram neprimjerenim, posebno jer se ponovno vidi nastojanje domaćih i međunarodnih političkih aktera da se u BiH zadrži etnički koncept i etničke podjele, što je istovjetna politička ambicija i susjednih zemalja”, poručio je Komšić.
Komšić je, na koncu, od Međunarodne zajednice zatražio podršku u “uspostavi potpune demokracije u BiH, kao i potpunu vladavinu prava i potpunu zaštitu individualnih ljudskih i građanskih prava”, te da na “tom putu, osnovni prioritet treba biti implementacija svih presuda Europskog suda za ljudska prava”.
“Samo na taj način učinit ćemo značajan iskorak ka stabilizaciji u BiH, kao i stabilizaciji cjelokupne regije Zapadnog Balkana i time odgovoriti na postojeće geopolitičke izazove. Sve drugo predstavlja put ka mogućim nekontroliranim situacijama, kojima će biti jako teško upravljati i za koje je teško procijeniti kako loše mogu završiti”, poručio je Komšić.
/Republika/