Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum s Kosovom za smještaj oko 50 migranata koji će biti deportirani iz SAD-a jer ‘nemaju papire‘.
Ovo je prvi takav sporazum koji je Trumpova administracija postigla s nekom zemljom i potvrda je ranijih najava da će SAD koristiti zapadni Balkan kao centar za deportaciju migranata.
Američka je administracija pohvalila Kosovo kao ‘pouzdanog partnera‘, a kosovska vlada tu je odluku nazvala dokazom proameričke orijentacije Kosova. Ti migranti bi na Kosovu trebali boraviti do godinu dana, dok se ne riješi njihov povratak u svoje zemlje.
Nelogičnost aranžmana
Teško je shvatiti logiku ovakvih aranžmana s obzirom na to da se očekuje da će velik dio tih migranata biti iz država Južne Amerike, kao što su Venezuela i Kuba. Dakle, oni će letjeti iz SAD-a na Kosovo, tamo biti smješteni u prihvatne centre, a zatim biti deportirani u Venezuelu.
Želi li SAD ovakvim mjerama obeshrabriti buduće ilegalne prelaske migranata ili nešto drugo, to zna administracija u Washingtonu. Jer neće biti ugodno migrantima koju krenu prema Americi završiti u nekom izbjegličkom centru na zapadnom Balkanu.
Ovaj sporazum s Kosovom očito je SAD želio imati kao presedan jer slične sporazume, možda o još većem broju migranata, namjerava sklopiti i s drugim državama. Neće Trump riješiti problem sigurnosti slanjem 50 migranata iz Venezuele na Kosovo, ali time želi poslati poruku da on ozbiljno misli vratiti sve ilegalne migrante, što mu je bila i glavna poruka u kampanji.
Kosovo, s druge strane, i nema izbora jer u toj državi postoji kolektivna svijest o tome da je Amerika oslobodila Kosovo i da je politička potpora Washingtona nužna. Ovakvim sporazumima Kosovo smatra da vraća dug Americi.
Slično je bilo i u slučaju Albanije, kada je ta zemlja potpisala sporazum s Italijom o smještaju azilanata na teritorij Albanije, i to u centru koji su izgradili Talijani i u kojem red drži talijanska policija.
Ti migranti čekaju u tom centru u Albaniji odluku talijanskih vlasti na zahtjev za azil i ako ga dobiju, mogu ići u Italiju, a ako ne, vraća ih se u zemlju iz koje su došli. Premijer Albanije Edi Rama odluku je pravdao ‘dugom koji Albanija ima prema Italiji‘, podsjetivši kako je prije 25 godina Italija primila na stotine tisuća Albanaca.
Sada je to mnogima dobro rješenje
Muđutim, kada su druge zemlje od Albanije tražile slične sporazume, Rama je to odbio, kazavši da je to učinjeno ‘samo za Italiju‘. Albanija je odbila sličan sporazum postići s britanskom vladom. Ali i britanska vlada sada pregovara s Kosovom kako bi postigla sporazum o smještaju migranata prije njihova prisilnog vraćanja u svoje države.
Iako su na početku mnoge europske zemlje osuđivale stvaranje takozvanih ‘deportacijskih centara‘ u trećim državama, sada mnoge od njih to vide kao dobro rješenje i žele sklapati sporazume. Zapadni Balkan im je najčešća meta. Jer osim s Kosovom i Albanijom navodno se razgovori vode i s drugim državama, poput Srbije i Sjeverne Makedonije.
Nevladine udruge kritizirale su ovakve aranžmane i upozorili su na probleme sa standardima ljudskih prava s kojima se razne zemlje, uključujući i one na zapadnom Balkanu, suočavaju.
Europska unija, koja nije htjela komentirati sporazum Kosova i Sjedinjenih Američkih Država, poručila je da od Kosova kao države koja želi članstvo u EU očekuje poštovanje najviših standarda ljudskih prava prema migrantima.
Očito da zapadnim vladama nije tolik problem zaštita prava migranata jer žele svojoj javnosti slati poruku da se oštro suočavaju s ilegalnim migracijama. To je i dalje jedno od ključnih tema u svim europskim zemljama na kojoj je do sada krajnja desnica dobivala glasova i naglo porasla.
Zapadni Balkan nekada je bio izvor migracija. Danas vjerojatno ima više ljudi podrijetlom s Kosova u zapadnoj Europi i SAD-u nego što Kosovo trenutno ima stanovnika. Poslije je zapadni Balkan bila velika tranzitna ruta kojom su u Europu stizali migranti.
To se sada znatno smanjilo i europske zemlje su zahvalne državama zapadnog Balkana na suradnji po tom pitanju. No sada očito neke zapadne zemlje, od SAD-a i Velike Britanije do Danske i Belgije, žele tu regiju pretvoriti u područje u kojoj će se selektirati migranti koji će moći doći u Europu i smjestiti oni koji čekaju repatrijaciju u svoje zemlje.
Valja očekivati da će nakon Kosova i neke druge zemlje sklopiti sporazume s Washingtonom, ali i s nekim zemljama EU. Zemlje zapadnog Balkana i nemaju mnogo izbora jer im je politička, ekonomska i financijska potpora Zapada nužna. Ovakvi aranžmani im dobro služe u svrhu održavanja te zapadne pomoći.
(izvor: jutarnji.hr)