Previše stresa, neredovita i nekvalitetna prehrana, premalo vježbanja – sve su to posljedice modernog načina života koje neminovno ostavljaju tragove na našem zdravlju. Tada nam večer ostaje jedino vrijeme u kojem se možemo relaksirati ili posvetiti druženju s dragim ljudima. U našoj kulturi takve prigode neminovno su povezane i uz obilne obroke pa ne čudi da sve više ljudi ima sve veće zdravstvene tegobe i pati od nesanice.
Naime, ono što jedemo i koliko pojedemo tijekom večere znatno utječe na kvalitetu našeg sna. Posljednji obrok u danu, upozoravaju nutricionisti i liječnici, trebao bi biti što jednostavniji i skromniji, baš kako to poručuje stara narodna poslovica; ‘Doručkuj kao car, ručaj kao kralj, a večeraj kao siromah’.
Postoje razne namirnice koje sadrže tvari koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na naš organizam odnosno mehanizme spavanja. Tako, primjerice hrana bogata kompleksnim ugljikohidratima, poput integralnog kruha, peciva, žitarica… pozitivno utječu na kvalitetu spavanja, dok konzervirane namirnice, kava i čokolada, alkohol… treba izbjegavati želite li mirno i lijepo spavati.
Namirnice bogate aminokiselinom triptofanom, poput piletine, banane, smokve, datulje, kikirikija, zelenog lisnatog povrća, soje, orašastih plodova…, potiču rast razine serotonina, hormona sreće koji dovodi do opuštanje organizma i ima blagouspavljujuće djelovanje.
Većina spomenutih namirnica posjeduje kombinaciju nutrijenata za koje se vjeruje da mogu pomoći kvaliteti sna. Tu vrlo važnu ulogu igraju vitamini B skupine, posebno B3, B6 i B12 vitamin koji se nerijetko, čak i u obliku suplemenata preporučaju osobama koje pate od nesanice, te minerali kalcij i magnezij.
Nedovoljne količine ovih minerala u organizmu mogu uzrokovati napetost, umor i grčeve te posljedično utjecati na lošu kvalitetu sna.
S druge strane, određene namirnice mogu produljiti vrijeme potrebno da zaspimo ili pak pogoršati kvalitetu sna. Glavni krivac za to je tiramin, molekula koja potiče oslobađanje norepinerfina, moždanog stimulansa koji nas održava budnima. Njega najviše ima u zrelim sirevima (camembertu, goudi, mozzarelli, parmezanu i roquefortu), jetri, sušenoj, usoljenoj, dimljenoj ili konzerviranoj ribi, kobasicama, suhom mesu, kiselom kupusu, ali čokoladi.
Uz to, sastojci poput kofeina stimuliraju budnost, dok alkohol potiče lučenje adrenalina koji ometa transport triptofana u mozak, pa tako posljedično nepovoljno djeluje i na razinu serotonina u mozgu.
Ozbiljne probleme sa spavanjem sigurno će prouzročiti sva začinjena, preslatka i premasna hrana jer izaziva gastrointestinalne smetnje, dok s druge strane ‘lagana’ večera koja obiluje čajevima, sokom ili drugim nepitcima narušava kvalitetu sna zbog učestale potrebe za mokrenjem tijekom noći.
(izvor: elle.hr)