Broj oboljelih od dijabetesa porastao je sa 108 milijuna u 1980. godini na čak 422 milijuna u 2014. Uzrok porasta novo oboljelih, između ostalog, krije se u unosu visokokalorične hrane te smanjenoj fizičkoj aktivnosti.
Dijabetes je kronična, i nažalost, još uvijek neizlječiva bolest koja napada cijelo tijelo. To je prvenstveno vaskulopatija, tj. bolest krvnih žila. Budući da naš organizam zahtijeva kontinuiran dotok krvi u sve stanice, jasno je da nema organa u našem tijelu koji ostaje pošteđen ovom bolešću.
Oko je jedan od najčešće zahvaćenih organa kod osoba s dijabetesom. Komplikacije na oku mogu biti relativno bezazlene, dok u svom najtežem obliku mogu dovesti i do sljepoće! Dijabetes je vodeći uzrok slabog vida i sljepoće među radno sposobnom populacijom u Europi, što uzrokuje enormne troškove liječenja te invalidnost zbog nesposobnosti obavljanja posla.
Dijabetes može oštetiti cijelo oko, a sami se dijabetičari češće žale na simptome suhog oka kao što je peckanje, žuljanje ili osjećaj iritacije oka.
Smatra se da dijabetes ubrzava razvoj katarakte (sive mrene) koja dovodi do slabljenja vida, te je ona i do tri puta češća u odnosu na osobe iste dobi koji nisu dijabetičari.
Dijabetička retinopatija
Najvažnija i najopasnija komplikacija dijabetesa na oku jest dijabetička retinopatija. Radi se o stanju kada dijabetes ošteti krvne žilice u stražnjem dijelu oka koji se zove mrežnica. Mrežnica ili retina je unutarnji sloj oka, vrlo tanak, koji se sastoji isključivo od živčanih vlakana. Smatra se da će oko 90% osoba s dijabetesom imati neki stupanj oštećenja retine.
Kod osoba s dijabetičkom retinopatijom, zbog oštećenja krvnih žilica u centru oka tzv. makuli ili žutoj pjegi, dolazi do nakupljanja tekućine među živcima. To stanje se naziva dijabetički makularni edem i uvijek dovodi do oštećenja centralnog vida. Osoba to primijeti kao krivljenje ravnih linija, nemogućnost čitanja ili raspoznavanja detalja na licu. Ukoliko se ovo stanje ne liječi dolazi do trajnog oštećenja živaca i tome trajnog gubitka vida.
Dijagnoza i liječenje dijabetičke retinopatije
Bolest se lako dijagnosticira i prati suvremenim dijagnostičkim metodama kao što je OCT ili optička koherentna tomografija. Radi se o brzoj i potpuno sigurnoj metodi koja daje točan prikaz centra oka tj. žute pjege. OCT, a posebno upotreba injekcija koje se daju direktno u oko, doveli su do revolucije u liječenju ove teške očne komplikacije dijabetesa.
Danas je razvijeno više vrsta lijekova koji se potpuno sigurno, brzo i bezbolno daju u oko, te sada po prvi put možemo ne samo zaustaviti sigurni gubitak vida, već kod većine pacijenta vid i vratiti bliže prijašnjem stanju.
Druge komplikacije na oku nastale zbog dijabetesa
Osim dijabetičkog oštećenja centra oka tj. dijabetičkog makularnog edema, dijabetes u oku, zbog loše cirkulacije, dovodi i do rasta divljih krvnih žila tj. neovaskularizacija. Ove novonastale krvne žile često pucaju uzrokujući krvarenje u unutrašnjosti oka. Osoba to primjeti kao naglo slabljenje vida. Uz ove novonastale krvne žile raste i vezivno tkivo. Vezivno tkivo može, pak, dovesti do odljepljenja očne pozadine ili ablacije. To se smatra najtežom komplikacijom dijabetesa na oku.
Tradicionalno se za suzbijanje rasta ovih divljih krvnih žila i vezivnog tkiva koristi laser. Ukoliko je bolest uznapredovala, u tome slučaju potrebna je operacija.
Za čišćenje krvi iz oka i saniranje odljepljenja očne pozadine vrši se operativni zahvat koji se zove vitrektomija. Ovaj se operativni zahvat izvodi rutinski, u lokalnoj anesteziji i bezbolan je. Iz svega proizlazi da je danas liječenje komplikacija dijabetesu na oku postalo vrlo uspješno i sigurno. No ipak svi želimo da do ove komplikacije ne dođe. Stoga je prevencija koja se postiže redovitim očnim pregledima te dobrom kontrolom šećera najvažnija!
Nakon postavljanja dijagnoze dijabetesa trebalo bi odmah napraviti pregled očne pozadine. Ovo je neizmjereno bitno, jer ogromna većina pacijenata u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa nema oštećenja na oku. Smatra se da je potrebno barem 5 godina trajanja dijabetesa da bi se javila oštećenja na očima. No ukoliko dijabetičar shvati važnost promjene životnog stila, prehrane, redovitog uzimanja lijekova te timske suradnje s liječnicima, oštećenje na očima se uopće ne mora javiti ili će biti u početnom stadiju pa se neće niti morati liječiti.
Takvim odgovornim ponašanjem dugoročno je očuvana kvaliteta života, a trošak za zdravstveni sustav sveden na minimum. Tim stručnjaka oftalmološke Klinike Svjetlost pomoći će vam da uz malo vlastitog angažmana očuvate vid kao i kvalitetu Vašeg života!
Autor: dr. Ivan Boras, spec. oftalmolog, Odsjek za retinu, Klinika Svjetlost
(izvor: ordinacija.vecernji.hr)