Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu kod Mašenke Vukadinović gdje je komentirao strategiju društvenog oporavka i demografsko stanje susjedne Hrvatske, piše N1 Hrvatska.
“Silina demografskih negativnosti je takva da moramo krenuti odmah i to provođenje oba revitalizacijska modela. Jedan, klasični revitalizacijski model koji potiče rađanje itd., donosi rezultate u vremenskom pomaku negdje otprilike 10, 15 godina kad brojne rođene generacije uđu u aktivnu dob. Drugi model, počinje odmah i to je tzv. selektivna planska racionalna imigracija – primarno mladi ljudi i obitelji s djecom”, objašnjava Šterc.
Osvrnuo se i na stanje na hrvatskim otocima.
“Kako je moguće da mi dio našeg prostora, koji je poseban, dovodimo u situaciju da nema elementarnih uvjeta za život tamo? Potpuno je logično da liječnik koji dođe tamo raditi da ima barem 50 posto plaće veće nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Usmjeravanje stanovništva kroz poticajne modele, to su te neke strateške odluke. Nemojmo zaboraviti da su takve odluke postojale u Zakonu o posebnoj državnoj skrbi.”
Šterc naglašava što je ključ strategija oporavka.
“Ključ je da vi morate to proslijediti kroz sustav izvršne vlasti. To nije pitanje ima li novaca ili nema, uvijek će biti novaca, a sad je i potvrđeno.”
Šterc kaže kako brojne lokalne sredine nisu više mogle čekati provedbu s nacionalne razine pa su počele same djelovati.
“Počele su donositi poticajne modele i za klasičnu populacijsku politiku i za imigracijsku politiku jer su vidjeli da ključne djelatnosti u njihovim lokalnim prostorima nestaju. Kad bi se komplementarno posložila nacionalna i lokalna razina onda bi se mogli očekivati rezultati”, smatra Šterc koji kaže da, ukoliko se sve svede na politiku neće biti rezultata.
“Ako se cijela problematika svede na politički osjećaj, na političko odlučivanje, politički izričaj itd. i ako u toj problematici isključivo i jedino, u provedbenom smislu, sudjeluju političari, rezulata neće biti.”
Poticajni model stupanja mlade u brakove
“Bez obzira na sav modernizam, oko 80 posto djece se rađa iz brakova. Zar nije onda logično razviti poticajni model stupanja mlade u brakove, davati im kredite, državne stanove, i ovisno o broju djece rođene u tim brakovima, vraćati kredite na razini 50 posto. To se između ostalog potvrdilo u susjednoj zemlji. Ne vidim razloga da se to ne napravi.”
/desk/