Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Reiner o inicijativi DP-a o hrvatskoj izbornoj jedinici u FBiH: “Bez suglasnosti triju konstitutivnih naroda nema promjene Ustava”
    • Cijela BiH, kao i Balkan, pod meteo upozorenjem
    • Richard Gere o Trumpu: “Tko bi pomislio da takav manijak može postati predsjednik SAD-a?”
    • Dodikova ‘kažnjenička bojna lobista’ – Plaća 100.000 dolara mjesečno američkog generala-lobistu, oštre kritike Trumpovih pristalica
    • Nastavak ročišta pred Vrhovnim sudom FBiH u predmetu ‘Tulumović i ostali’ – Slučaj ili apsurd koji će se izučavati na fakultetima?
    • Inzko u otvorenom pismu PIC-u apelira: S najvećom pažnjom odvagajte odluku o visokom predstavniku, posljedice bi mogle biti nepopravljive
    • Istraživanje o prisutnosti žena u medijima – Pehlić: “Nikada ne možete uvrijediti muškarca kao što možete uvrijediti ženu”
    • Trump šalje američkog generala za novog veleposlanika u BiH
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Europljani u anketi odgovorili: Žele Ukrajinu u EU, Tursku ne, a ‘hladni’ su i prema BiH i ostalima

    republikaBy republika16.12.2023No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Prema istraživanju ECFR-a, podrška pridruživanju Ukrajine najveća je u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto). Mišljenja su podijeljena u Rumunjskoj (32 posto za, 29 protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). U Austriji je većina ispitanika (52 posto) bila protiv proširenja. Velikog protivljenja je bilo kada je riječ o eventualnom pridruživanju Turske. Također se „izuzetno hladno” gleda i na prijam Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Gruzije.

    Podrška proširenju Europske unije naglo je porasla, ali i zabrinutost zbog problema koje bi ono moglo donijeti. Na samitu EU-a govori se i o pristupnim pregovorima s Ukrajinom i Moldavijom. „Da” za proširenje? Čini se da su vremena snažnog protivljenja proširenju EU-a prošla. To proizlazi iz istraživanja Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) iz studenoga ove godine, piše Deutsche Welle.

    Prema tom istraživanju, od ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. godine javna podrška proširenju EU-a porasla je u gotovo svim državama članicama. Najjača je u Litvi (77 posto), Španjolskoj (74 posto) i Hrvatskoj (71 posto).

    Macron promijenio mišljenje

    I u Letoniji, Malti, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Švedskoj velika većina stanovništva (preko 60 posto) također podržava proširenje. U 24 članice Unije broj pristaša je veći od broja protivnika.

    „Šefovi država i vlada koji su u prošlosti pokazivali malo entuzijazma za proširenje, potpuno su promijenili svoj stav”, stoji u izvješću. Među njima je, na primjer, francuski predsjednik Emmanuel Macron.

    On je u listopadu 2019. na samitu EU-a blokirao pregovore o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U svibnju ove godine, na sigurnosnom skupu u Bratislavi, iznenada je izjavio da „nije pitanje hoće li se EU proširiti, već kako bi to proširenje trebalo izgledati”.

    Solidarnost s Ukrajinom, ‘hladno’ prema BiH ostalim državama

    Prema istraživanju ECFR-a, podrška pridruživanju Ukrajine najveća je u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto). Mišljenja su podijeljena u Rumunjskoj (32 posto za, 29 protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). U Austriji je većina ispitanika (52 posto) bila protiv proširenja.

    Velikog protivljenja je bilo kada je riječ o eventualnom pridruživanju Turske. Također se „izuzetno hladno” gleda i na prijam Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Gruzije.

    Koliko proširenja EU može podnijeti?

    „Ruska invazija na Ukrajinu vratila je na dnevni red proširenje EU-a”, komentira Paul Taylor iz briselskog istraživačkog centra Prijatelji Europe (Friends of Europe) u britanskom listu Guardian, prenosi DW.

    Vodeći političari Europske unije bi iz geopolitičkih razloga primili zemlje poput Ukrajine, Republike Moldavije i država zapadnog Balkana. „Ipak, imali bi problema s reformiranjem Unije tako da ona može podnijeti proširenje”, dodaje Taylor.

    U lipnju 2022. EU je, kao odgovor na rat u Ukrajini, dodijelio status kandidata Ukrajini i Moldaviji. Za zemlje zapadnog Balkana perspektiva pridruživanja otvorena je još na samitu u Solunu 2003. godine.

    Ove godine Europska komisija je predložila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom. Gruzija bi trebala dobiti kandidatski status „kada se postigne potrebna suglasnost”.

    Spor oko proračuna

    Unatoč podršci i dalje su izražene rezerve prema proširenju Unije. Na primjer, 45 posto ispitanika strahuje da bi pristupanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU-a, dok 25 posto smatra da bi se time sigurnost poboljšala.

    Čini se da je pristupanje Ukrajine EU-u i gospodarsko problematično, posebno za susjedne zemlje kao što su Mađarska i Poljska. Mnogi poljoprivrednici strahuju od uvoza iz Ukrajine.

    Stručnjak Kai-Olaf Lang iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) očekuje duga prijelazna razdoblja i izuzetke. Lang smatra da je moguća postupna integracija Ukrajine.

    „Ne treba zaboraviti da je Ukrajina velika zemlja s velikim poljoprivrednim sektorom, na koji bi odlazio vrlo veliki dio proračuna EU-a za poljoprivredu i strukturnu pomoć́“, ističe Lang.

    Skupo proširenje

    Mnoge članice EU-a zato ne vide neposrednu gospodarsku korist od članstva Ukrajine. Prema istraživanju, 54 posto stanovništva u Danskoj i 46 posto u Austriji očekuje veće troškove u slučaju proširenja.

    Autori istraživanja izvode sljedeći zaključak: „Unatoč tome što je geopolitički argument za proširenje danas jači nego prije 20 godina, proces će vjerojatno naići na više zapreka nego tada.“

    Naime, u većini članica interes za proširenje bi bio zasjenjen zabrinutošću zbog institucionalnih reformi koje bi s tim mogle biti povezane.

    Stručnjak Paul Taylor zna zašto: „Bez radikalnih reformi EU neće biti sposoban za prijam novih članica, a ni da nastavi funkcionirati nakon njihovog prijema. Unija se mora oprostiti od prava svojih članica na veto kada se radi o pitanjima kao što su vanjska politika, sankcije i porezi.”

    /Desk/

    anketa BiH EU europsko vijeće izdvojeno proširenje Turska Ukrajina
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Reiner o inicijativi DP-a o hrvatskoj izbornoj jedinici u FBiH: “Bez suglasnosti triju konstitutivnih naroda nema promjene Ustava”

    03.06.2026

    Cijela BiH, kao i Balkan, pod meteo upozorenjem

    03.06.2026

    Dodikova ‘kažnjenička bojna lobista’ – Plaća 100.000 dolara mjesečno američkog generala-lobistu, oštre kritike Trumpovih pristalica

    03.06.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Reiner o inicijativi DP-a o hrvatskoj izbornoj jedinici u FBiH: “Bez suglasnosti triju konstitutivnih naroda nema promjene Ustava”

    Cijela BiH, kao i Balkan, pod meteo upozorenjem

    Richard Gere o Trumpu: “Tko bi pomislio da takav manijak može postati predsjednik SAD-a?”

    Dodikova ‘kažnjenička bojna lobista’ – Plaća 100.000 dolara mjesečno američkog generala-lobistu, oštre kritike Trumpovih pristalica

    Nastavak ročišta pred Vrhovnim sudom FBiH u predmetu ‘Tulumović i ostali’ – Slučaj ili apsurd koji će se izučavati na fakultetima?

    Kolumne

    E, boli te k…. za koga navijam

    Sloboda: Najbolje upotrijebiti do označenog datuma

    Topić: Švicarski model je ipak najbolje rješenje za BiH

    Koje je liberalno stajalište o ZDS-u, nacističkom i komunističkom znakovlju?

    Promo

    U Sarajevu premijera filma ‘Prova, kora i pokora’ o ženama koje su nakon Drugog svjetskog rata ostale same

    Pjesničko-likovna večer ‘Na oltaru ljubavi’ Vesne Oborine

    IV. okrugli stol Zaklade – ‘Ljudsko bratstvo i sestrinstvo’ – interdisciplinarni dijalog o temeljima društvenekohezije

    Konferencija ‘Trebinje 2026: Gradimo regiju’ okuplja građevinsku elitu, investitore i stručnjake

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.