Prema istraživanju ECFR-a, podrška pridruživanju Ukrajine najveća je u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto). Mišljenja su podijeljena u Rumunjskoj (32 posto za, 29 protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). U Austriji je većina ispitanika (52 posto) bila protiv proširenja. Velikog protivljenja je bilo kada je riječ o eventualnom pridruživanju Turske. Također se „izuzetno hladno” gleda i na prijam Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Gruzije.
Podrška proširenju Europske unije naglo je porasla, ali i zabrinutost zbog problema koje bi ono moglo donijeti. Na samitu EU-a govori se i o pristupnim pregovorima s Ukrajinom i Moldavijom. „Da” za proširenje? Čini se da su vremena snažnog protivljenja proširenju EU-a prošla. To proizlazi iz istraživanja Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) iz studenoga ove godine, piše Deutsche Welle.
Prema tom istraživanju, od ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. godine javna podrška proširenju EU-a porasla je u gotovo svim državama članicama. Najjača je u Litvi (77 posto), Španjolskoj (74 posto) i Hrvatskoj (71 posto).
Macron promijenio mišljenje
I u Letoniji, Malti, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Švedskoj velika većina stanovništva (preko 60 posto) također podržava proširenje. U 24 članice Unije broj pristaša je veći od broja protivnika.
„Šefovi država i vlada koji su u prošlosti pokazivali malo entuzijazma za proširenje, potpuno su promijenili svoj stav”, stoji u izvješću. Među njima je, na primjer, francuski predsjednik Emmanuel Macron.
On je u listopadu 2019. na samitu EU-a blokirao pregovore o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U svibnju ove godine, na sigurnosnom skupu u Bratislavi, iznenada je izjavio da „nije pitanje hoće li se EU proširiti, već kako bi to proširenje trebalo izgledati”.
Solidarnost s Ukrajinom, ‘hladno’ prema BiH ostalim državama
Prema istraživanju ECFR-a, podrška pridruživanju Ukrajine najveća je u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto). Mišljenja su podijeljena u Rumunjskoj (32 posto za, 29 protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). U Austriji je većina ispitanika (52 posto) bila protiv proširenja.
Velikog protivljenja je bilo kada je riječ o eventualnom pridruživanju Turske. Također se „izuzetno hladno” gleda i na prijam Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Gruzije.
Koliko proširenja EU može podnijeti?
„Ruska invazija na Ukrajinu vratila je na dnevni red proširenje EU-a”, komentira Paul Taylor iz briselskog istraživačkog centra Prijatelji Europe (Friends of Europe) u britanskom listu Guardian, prenosi DW.
Vodeći političari Europske unije bi iz geopolitičkih razloga primili zemlje poput Ukrajine, Republike Moldavije i država zapadnog Balkana. „Ipak, imali bi problema s reformiranjem Unije tako da ona može podnijeti proširenje”, dodaje Taylor.
U lipnju 2022. EU je, kao odgovor na rat u Ukrajini, dodijelio status kandidata Ukrajini i Moldaviji. Za zemlje zapadnog Balkana perspektiva pridruživanja otvorena je još na samitu u Solunu 2003. godine.
Ove godine Europska komisija je predložila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom. Gruzija bi trebala dobiti kandidatski status „kada se postigne potrebna suglasnost”.
Spor oko proračuna
Unatoč podršci i dalje su izražene rezerve prema proširenju Unije. Na primjer, 45 posto ispitanika strahuje da bi pristupanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU-a, dok 25 posto smatra da bi se time sigurnost poboljšala.
Čini se da je pristupanje Ukrajine EU-u i gospodarsko problematično, posebno za susjedne zemlje kao što su Mađarska i Poljska. Mnogi poljoprivrednici strahuju od uvoza iz Ukrajine.
Stručnjak Kai-Olaf Lang iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) očekuje duga prijelazna razdoblja i izuzetke. Lang smatra da je moguća postupna integracija Ukrajine.
„Ne treba zaboraviti da je Ukrajina velika zemlja s velikim poljoprivrednim sektorom, na koji bi odlazio vrlo veliki dio proračuna EU-a za poljoprivredu i strukturnu pomoć́“, ističe Lang.
Skupo proširenje
Mnoge članice EU-a zato ne vide neposrednu gospodarsku korist od članstva Ukrajine. Prema istraživanju, 54 posto stanovništva u Danskoj i 46 posto u Austriji očekuje veće troškove u slučaju proširenja.
Autori istraživanja izvode sljedeći zaključak: „Unatoč tome što je geopolitički argument za proširenje danas jači nego prije 20 godina, proces će vjerojatno naići na više zapreka nego tada.“
Naime, u većini članica interes za proširenje bi bio zasjenjen zabrinutošću zbog institucionalnih reformi koje bi s tim mogle biti povezane.
Stručnjak Paul Taylor zna zašto: „Bez radikalnih reformi EU neće biti sposoban za prijam novih članica, a ni da nastavi funkcionirati nakon njihovog prijema. Unija se mora oprostiti od prava svojih članica na veto kada se radi o pitanjima kao što su vanjska politika, sankcije i porezi.”
/Desk/