“U godinama koje su pred nama Bosna i Hercegovina suočit će se s ozbiljnim izazovima u pogledu održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava”, rekao je za agenciju FENA demograf Aleksandar Čavić.
Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2013. godine do danas BiH ima oko 100 tisuća stanovnika manje samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva. Kada su u pitanju migracije, našu zemlju godišnje napusti najmanje 25 tisuća ljudi, što je optimistična procjena.
– S obzirom na to da nemamo statistiku o vanjskim migracijama, do tih podataka dolazimo preko podataka Eurostata o broju doseljenih u zemlje Europske unije, zatim preko podataka diplomatsko-konzularnih predstavništva drugih zemalja u BiH, istraživanja nevladinog sektora itd. Procjene su različite, ali najoptimističnije procjene govore da BiH na godišnjoj razini napusti 20-25 tisuća stanovnika. BiH je, u najboljem slučaju, ostala bez najmanje 250 tisuća stanovnika u zadnjih deset godina – pojasnio je Čavić.
Prema tome, ističe demograf, podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih deset godina ostala bez najmanje 350 tisuća stanovnika, a neke procjene idu i do pola milijuna manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine.
Preko 40 posto stanovništva starije od 65 godina
Podaci Populacijskog fonda UN-a govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 milijuna, odnosno na 1,2 milijuna prema pesimističnim procjenama. Čavić smatra da su ti podaci alarmantni, ne samo zbog broja stanovništva, nego i zbog strukture stanovništva koja će tada biti zastupljena.
– Koliko je sami broj zabrinjavajući, još je alarmantnija struktura tih 1,2 ili 1,5 milijuna stanovnika od čega bi više od 40 posto činile osobe starije od 65 godina. Kada su u pitanju troškovi i organizacija socijalne i zdravstvene zaštite u državi, to neće biti održiv sustav, a postat će neodrživo i puno prije 2070. godine – smatra on, ističući kako će u godinama ispred nas najbrojnija grupa stanovništva ući u razdoblje od 65+ godina koje se povezuje s godinama za ostvarivanje starosne mirovine.
Upravo zbog takvih podataka važno je redovito provoditi popis stanovništva koji je u Bosni i Hercegovini posljednji put proveden 2013. godine, odnosno tri godine nakon što je stanovništvo popisalo većina zemalja svijeta. Popis u BiH tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor bio je hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.
– U zemljama koje ne raspolažu drugim načinima za praćenjem broja i strukture stanovništva, popis stanovništva svakako je neophodan. Očekivao sam da ovaj popis bude izveden onako kako je to bila praksa u bivšoj Jugoslaviji i u većini zemalja diljem svijeta, odnosno da će se popis provesti prve godine svakoga desetljeća – smatra demograf Čavić.
Dodaje kako je razumljivo da se tada nije mogao provesti zbog pandemije, međutim Čavić ističe kako ni danas ne postoje naznake da će popis biti održan u skorije vrijeme. Postoji, kaže, radna verzija teksta Zakona o popisu stanovništva, ali ništa više od toga.
– Pored kontinuiranog praćenja kretanja broja stanovnika, popis je bitan da bismo utvrdili broj i najznačajnije strukture stanovništva u određenom trenutku te da prema tome prilagodimo javne politike koje se provode. Nijednu javnu politiku ne možemo provesti ukoliko ne znamo kojim brojem i kojim strukturama stanovništva raspolažemo, odnosno na koji broj i strukturu stanovništva se primjenjuje javna politika – rekao je on.
Registar stanovništva i iseljeništva
Kada i ukoliko dođe do popisa stanovništva, Čavić naglašava kako bi on trebao biti temelj za uspostavljanje Registra stanovništva koji bi bio reguliran u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti.
– Taj Registar stanovništva bi trebao, radi rasterećenja nekog oblika političke zloupotrebe, sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Takvi podaci bili bi korisni u planiranju određenih aktivnosti – pojasnio je.
Dodatno pojašnjava da BiH ima pouzdane podatke o rađanju i umiranju, međutim statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i kao takva je zastupljena s manje od 5 posto.
– Takva metodologija praćenja vanjskih migracija ne daje pouzdane rezultate i stoga se ne objavljuje. Postoji dovoljno tehničkih uvjeta koji kontinuirano mogu pomoći u praćenju vanjskih migracija kako bismo uvijek imali aktualne podatke o broju i osnovnim strukturama stanovništva – smatra demograf Aleksandar Čavić.
Kada ćemo popisati stanovništvo?
Iako je prošlo deset godina od posljednjeg popisa, ove godine je njegova provedba upitna jer nije predviđen novac u državnom proračunu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon. Iz Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine Feni su kazali kako u proračunskom zahtjevu nisu tražena sredstva za popis stanovništva.
Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske. Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta Zakona o popisu stanovništva i dostavila ga entitetskim zavodima na mišljenje.
– Sve tri statističke institucije (Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i Republički zavod za statistiku RS) su utvrdile da se prijedlog Zakona o popisu stanovništva ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti, poput datuma početka popisa, popisnih pitanja, proračuna, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavke IT opreme, provođenja pilot popisa i drugih pojedinosti, a koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja – kazala je Feni Mirsada Adembegović, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Agencije za statistiku BiH.
Dodala je kako je za realizaciju navedenih aktivnosti potrebno da se, pored statističkih, uključe i druge relevantne državne i entitetske institucije.
– Što se tiče samog termina popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, Agencija za statistiku BiH će postupiti u skladu s članom 8. Zakona o statistici BiH u kojem stoji: “Kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma” – zaključila je Adembegović.
Ove godine popisuje se poljoprivreda
Agencija za statistiku BiH, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, trenutno radi na pripremama za Popis poljoprivrede čija se realizacija planira krajem 2023. godine.
– U listopadu prošle godine uspješno je proveden Probni Popis poljoprivrede s ciljem da statističke institucije provjere organizaciju, metodologiju, tehnička rešenja elektronskog upitnika, aplikaciju za kontrolu materijala, vrijeme potrebno za instruktažu i popisivanje gazdinstava, s ciljem da se puni popis poljoprivrede provede što kvalitetnije i efikasnije. U skladu s tim, predstavnici sve tri statističke institucije rade analizu i podataka i stečenih iskustava iz probnog popisa koje će koristiti u aktivnostima vezanim za pripremu punog popisa poljoprivrede – rekla je Adembegović.
Agencija za statistiku BiH je, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, sačinila zajedničku, usuglašenu Informaciju o potrebi pripreme, provođenja i diseminacije rezultata Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. i prijedlog Odluke o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu Akcijskog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. godine i dostavila ih Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Također, Agencija za statistiku BiH je uputila i zahtjev za ekspertsku pomoć Izaslanstvu EU u BiH koji je u proceduri odobravanja.