Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • DOK USTAVNI SUD I OHR ŠTITE IMOVINU RS-A – Dodik najavljuje novu rasprodaju obveznica Kinezima
    • Hrvatski premijer Plenković sa moldavskom predsjednicom, slovačkim i slovenskim premijerima kod Zelenskog u Kijevu
    • NIJE BANJA LUKA, OVO JE SARAJEVO – DODIK SLAVI Prosvjedi u Sarajevu ispred OHR-a: Schmidtu i Murphyju poručeno: “Go home”
    • Jedan od posljednjih, mostarskih urara: “Budućnost u ovom poslu ne postoji”
    • Njemačka planira bodovati strance – najviše bodova daje za stručnost i poznavanje jezika
    • NAJVEĆE AMERIČKO RAZOČARANJE Od ‘Hvala SAD-u’ do ‘Ne želim vas trpjeti ni vidjeti’
    • Podignuta optužnica protiv Trumpa – Davao mito za šutnju porno glumici koja ga nazvala “majušnim”
    • Proljetni umor i energija na rezervi
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Mediteran na klimatskoj prekretnici – Južna Europa uskoro će imati klimu kao sjeverna Afrika

    republikaBy republika06/03/2023Nema komentara4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poloprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje, prenosi HINA.

    Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.

    Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se “razina mora brzo uzdiže”.

    “Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu”, napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.

    40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu

    Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se “40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.

    “Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje”, izjavio je Mastrojeni.

    Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.

    “Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima”, rekao je Mastrojeni.

    On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.

    “Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme”, napomenuo je Mastrojeni.

    “Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti”, dodao je.

    Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu

    Mediteran je, kaže, “mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.

    “Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba”, upozorio je. “Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu”, dodao je.

    Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.

    “Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?”, rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.

    O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.

    “Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena”, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj foruma.

    “Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom”, dodaje.
    Iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije

    U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju.

    “Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti”, napominje Obućina.

    Mastrojeni je posljednji put posjetio Hrvatsku u srpnju 2020. godine kada je u Splitu sudjelovao na Međunarodnom energetskom forumu, također u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Tada je tema bila energetska sigurnost na Mediteranu.

    “Osjećam se pomalo krivim. Jako smo zatrpani a iz Hrvatske dolaze važni pozivi za intervencijom u sektor obnovljive energije. Imali smo neke razgovore, i slično, pa mi je jedan od prioriteta da se napravi nešto konkretno”, rekao je Mastrojeni.

    Istaknuo je da je “potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik”.

    “Potrebno ga je razviti što je više moguće”, napominje Mastrojeni koji je posjetio tamošnje zemlje.

    “Ondje su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Također znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera”, kaže.

    Unija za Mediteran kada vidi zanimljiv projekt nastoji okupiti financijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu.

    “Mi možemo posjesti sve strane za isti stol. A to onda dobro funkcionira”, zaključio je Mastrojeni, prenosi HINA.

     

    /Desk/

     

    #more Italija izdvojeno južna europa klimatske promjene mediteran poljoprivreda proizvodnja hrane
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    DOK USTAVNI SUD I OHR ŠTITE IMOVINU RS-A – Dodik najavljuje novu rasprodaju obveznica Kinezima

    01/04/2023

    Hrvatski premijer Plenković sa moldavskom predsjednicom, slovačkim i slovenskim premijerima kod Zelenskog u Kijevu

    01/04/2023

    NIJE BANJA LUKA, OVO JE SARAJEVO – DODIK SLAVI Prosvjedi u Sarajevu ispred OHR-a: Schmidtu i Murphyju poručeno: “Go home”

    31/03/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Gradonačelnik Banja Luke

    ‘Ne može mu ni’ko ništa…’

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Najnovije

    DOK USTAVNI SUD I OHR ŠTITE IMOVINU RS-A – Dodik najavljuje novu rasprodaju obveznica Kinezima

    Hrvatski premijer Plenković sa moldavskom predsjednicom, slovačkim i slovenskim premijerima kod Zelenskog u Kijevu

    NIJE BANJA LUKA, OVO JE SARAJEVO – DODIK SLAVI Prosvjedi u Sarajevu ispred OHR-a: Schmidtu i Murphyju poručeno: “Go home”

    Jedan od posljednjih, mostarskih urara: “Budućnost u ovom poslu ne postoji”

    Njemačka planira bodovati strance – najviše bodova daje za stručnost i poznavanje jezika

    Kolumne

    Marić: “…u pet deka”

    Sretno, Mamiću!

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    Promo

    Stolac – Na Pješivcu tečaj rezidbe maslina

    Napretkova korizmena tribina u Mostaru

    Počinje 4. Napretkov tjedan kulture, na programu: koncerti, kazališna predstava, predstavljanje monografije i izložba

    Predstavljena nova knjiga Emila Karamatića ‘Balkanski soj – mutacija domoljublja’

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.