Plod je crvena, duguljasta koštunica, kiselkastog, ugodnog okusa. Raste gotovo svuda, ali ponajviše po suhim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma, u zajednici s drugim grmljem i šibljem.
U ljekarničke svrhe, kao pomoćno ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rjeđe, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku kao pomoćno ljekovito sredstvo.
Iako cvijet drijena cvate već u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna do studenoga. Međutim, i nezreli plodovi drijena ljekoviti su.
Kiselkasta, još nesazrela bobica drijena (lako ćemo je prepoznati po tome što skuplja usta kad je pregrizemo) upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava.
Plod drijena i kora, priređeni kao čaj, liječe bolesti crijeva. Naročito dobro pomažu kod proljeva i groznice.
Od posve zrelih plodova drijena pripremaju se pekmez, slatko, voćni sok i vino.
ČAJ PROTIV PROLJEVA
Osušena kora drijena (5 – 10 grama) kuha se 5 minuta u dva decilitra vode. Ostavi se da odstoji 20 minuta, a zatim procijedi i, nezaslađeno, pije tri puta dnevno po jedna šalica – poslije jela. Tako se pripravlja dobar čaj protiv proljeva.
Na isti način kuha se i čaj od osušenih plodova drijena.
Pekmez, slatko, kompot i, naročito, sok od zrelih drenjina jedna su od najboljih prirodnih poslastica, a istodobno su i lijek koji svatko rado uzima.
Naše (pra)bake cijenile su vrijednost i korisnost drenjina pa su ih često brale i od njih priređivale «slatku zimnicu» koja je, ujedno, bila i dobra kućna (prirodna) priručna ljekarna.
Danas je drijen gotovo zaboravljen. Rijetko se bere i koristi.
RAKIJA PROTIV PROLJEVA I GROZNICE
Stariji ljudi znaju da je rakija u kojoj se moče plodovi drijena (na jednu litru jače rakije stavi se 10 dekagrama zrelih plodova drijena) dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno čitavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice.
PROTIV CRIJEVNIH TEGOBA
Kad djeca imaju proljev, pomoći će im pekmez, slatko ili gust sirup od zrelih plodova drijena. U tijeku dana treba više puta uzimati po čajnu ili jušnu žlicu (ovisno o uzrastu), slatkog, pekmeza ili sirupa od drenjina. Odraslima će pekmez ili drijenov sirup, također, pomoći kod proljeva ili lakših crijevnih tegoba.
SLATKO OD DRENJINA
Pripremite 1,5 kilogram šećera i kilogram posve zrelih drenjina. Drenjine operite i izvadite im koštice.
U 4 decilitra vode kuhajte 1,5 kilogram šećera – sve dok ne dobijete gust sirup. Zatim u sirup stavite drenjine i sve kuhajte 20 do 30 minuta.
Kad je slatko kuhano, skinite ga s vatre, očistite pjenu, pokrijte mokrim ubrusom i ostavite u posudi 24 sata. Nakon toga, tako dobijeno slatko spremite u čiste – manje staklenke, zatvorite celofanom i držite na hladnom i suhom mjestu.
ŽELE OD DRENJINA
Drenjine se operu i kuhaju (ne vadeći koštice) oko 30 do 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga drenjule se protisnu kroz sito, a sok se – još jednom – procijedi kroz gazu.
Na svaku litru tako dobijenog soka doda se 75 dekagrama šećera te kuha, na laganoj vatri, do želiranja.
SIRUP OD DRENJINA
Drenjine se operu i, nakon vađenja koštica, dobro zgnječe.
Na svaki kilogram očišćenih drenjina doda se litra hladne vode i dva dekagrama vinske kiseline te ostavi na hladnom mjestu 24 sata. Nakon toga smjesa se procijedi kroz gazu ili sito s plastičnom mrežicom te na svaku litru soka doda 35 dekagrama šećera, uz lagano miješanje da se šećer rastopi.
Sirup od drenjina treba stajati još 24 sata u većoj staklenci. Povremeno ga se promiješa, a zatim se sprema u staklene boce od pola ili jedne litre, dobro začepljene plutenim čepom.
Pripravljanjem sirupa od drenjina hladnim načinom sačuva se, osim boje i mirisa, i dio ljekovitih sastojaka. Vinska (ili limunska) kiselina i šećer čuvaju sirup od kvarenja. Stajanjem se manji dio šećera (oko 1,5%) pretvara u alkohol, koji također čuva sirup od kvarenja. (Izvor: Berislav Ostojić/Narodni zdravstveni list)