Oni su uputili i zajedničku izjavu o planiranom referendumu u Republici Srpskoj.
“Priznajemo i slažemo se da postoje značajni problemi u svezi sa sudskim i tužiteljskim sustavom u BiH na svim razinama, uključujući i državnu razinu. Međutim, Strukturirani dijalog o pravosuđu postigao je neke značajne rezultate u pogledu procesuiranja ratnih zločina i u utiranju puta prizivnom sudu na državnoj razini. Nova državna strategija za reformu sektora pravosuđa u BiH, koja nudi okvir za pravne reforme, u procesu je izrade i usklađivanja između svih razina vlasti. Želimo raditi zajedno, u partnerskom duhu s vlastima u RS i u drugim dijelovima zemlje, kako bi smo osnažili pravosuđe u cijeloj BiH, jamčili njegovu neovisnost i nepristranost te poboljšali njegov rad i učinkovitost u cilju vraćanja povjerenja javnosti u pravosudne institutcije.
Istovremeno, pravosudne institucije na državnoj razini od ključnog su značaja za suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine. Duboko smo zabrinuti da bi predloženi referendum mogao predstavljati neustavan pokušaj ne da se reformiraju, nego da se potkopaju i oslabe, i time bi predstavljao izravnu prijetnju suverenitetu i sigurnosti zemlje u cjelini. To ne može biti tolerirano. Posljednje što Bosni i Hercegovini treba je nepotrebno sukobljavanje koje bi oslabilo, a ne podržalo, naše partnerstvo i reforme za koje se slažemo da su nužne”, stoji u zajdničkoj izjavi navedenih inozemnih dužnosnika u BiH.
U izjavi se ističe da biiz perspektive Europske unije, planirani referendum također ozbiljno naštetio putu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji time što bi doveo u sumnju sposobnost BiH da usvoji obvezujuće pravne sporazume koji bi se poštivali u cijeloj zemlji.
“Europska unija je pokušala usmjeriti fokus političkih lidera na stvarne socijalne i ekonomske probleme s kojima se građani ove zemlje svakodnevno suočavaju. Osim stabiliziranja ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta, naročito za mlade, program reformi podrazumijeva i mjere za jačanje vladavine prava i rješavanje problema korupcije. Jedan referendum, bez istinske legalne vrijednosti, o nečemu što dovodi u pitanje ustavne principe BiH, bio bi kontraproduktivan za rješavanje tih hitnih pitanja i značio bi traćenje novca koji bi se mogao iskoristiti za rješavanje stvarnih ekonomskih i socijalnih potreba građana Republike Srpske”, mišljenja su inozemni predstavnici.
“Pitanja u svezi s pravosudnim sustavom jesu stvarna i važna. Zabrinutost u tom pogledu dijele, kako obični građani, tako i političari. Nestrpljivo iščekujemo konstruktivan rad s vlastima RS, i drugima, kako bi se riješili spomenuti problemi te, stoga, pozivamo na odgovornost, dijalog i suradnju”, zaključuje se u njihovom zajedničkom priopćenju.
Oporba: Dodik manipulira
Podsjetimo, na prijedlog predsjednika RS-a Milorada Dodika u Banjoj Luci se danas održava posebna sjednica Narodne skupštine RS-a o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužiteljstva BiH u tom entitetu.
Dodik je predložio i referendumsko pitanje koje glasi: “Podržavate li neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnute zakone o Sudu i Tužiteljstvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?”.
Ukoliko bi skupština usvojila odluku o referendumu, on bi se, naveo je Dodik u zahtjevu, trebao održati u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu te odluke. Ta odluka bi, ukoliko bude usvojena, morala dobiti potvrdu i u Vijeću naroda RS-a, a gotovo je izvjesno da bi na tu odluku veto uložio Klub Bošnjaka, što bi značajno usporilo stupanje na snagu te odluke.
Oporba u RS-u smatra da referenduma neće biti i da Dodik manipulira tim pitanjem, želeći skrenuti pozornost s teškog ekonomsko-socijalnog stanja u tom entitetu.
Dodik: Imamo pravo na referendum
U svom izlaganju pred Skupštinom RS-a, Dodik je kazao je da je ustavno pravo Republike Srpske i njene Narodne skupštine da raspravlja i odlučuje o referendumu kao izrazu narodne volje, poručivši da Srpska samo traži da se poštuje Daytonski Ustav BiH i razgraničenje nadležnosti između entiteta i BiH.
“Referendum kao neotuđivo pravo Srpske regulirano je i Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 42 iz 2010. godine”, podsjetio je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH.
On je napomenuo da postoje osporavanja prava Srpske da raspiše referendum o pravosuđu, jer to navodno može raspisati samo BiH.
“Referendum je isključivo pravo svakog entiteta, jer to pravo niti je dano, niti pripada BiH, baš onako kako je to i u SAD – pripada državama članicama, a nikako federalnim vlastima na razini SAD”, naglasio je Dodik.
On je podsjetio da je to pitanje dobro obradio akademik i stručnjak za ustavno pravo Miodrag Јovičić, koji navodi da u SAD referendum i narodna inicijativa ne postoje i nisu nikada postojali u federalnom zakonodavstvu, ali su zato široko primijenjeni u zakonodavstvu država, s izuzetkom države Delaver.
“Tako je danas referendum obvezan u 47 američkih država-članica SAD kada je riječ o ustavnim promjenama. Referendum u pogledu zakona uveden je kasnije, uglavnom početkom 20. stoljeća, i on postoji u 21 državi-članici”, napomenuo je predsjednik Srpske.
On je upozorio da uporno osporavanje i kršenje Daytonskog sporazuma od dijela međunarodne zajednice kroz nametanje ustavnih amandmana na ustave entiteta, nametanje zakona, smjene izabranih dužnosnika od visokog predstavnika, održava stalnu nestabilnost i neracionalnost nefunkcionalnih organa na razini BiH.
“Svakako da u tome posebno mjesto zauzima nametnuto pravosuđe na razini BiH, u vidu Suda i Tužiteljstva, a nešto manje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH”, rekao je Dodik u obraćanju zastupnicima.
(Republikainfo.com)
