Uzalud su hektolitri suza proliveni za zadnjom sezonom serije “Game of Thrones”. Serija koja je stekla kultni status i prije nego što je završila, neće se, doduše, više snimati kao takva, ali baš jučer je najavljen njezin prequel, naslovljen “Kuća zmaja”.
Novu je seriju HBO najavio na svojem Twitteru, gdje je objavio njezin logo – grb obitelji Targaryen, koja će biti u fokusu priče, a tu su prigodu iskoristili da predstave novi streaming servis HBO Max, koji će biti dostupan za 14,99 dolara mjesečno.
Isti su dan iz ove velike producentske kuće objavili i da je otkazana serija “Duga noć”, za koju je već snimljen pilot s Naomi Watts, a koja je također povezana s radnjom “Igre prijestolja”. No, fanovi su relativno rezignirano prihvatili ovu zamjenu. Kako pretpostavljaju mediji specijalizirani za serije i filmove, iz HBO-a su se odlučili za snimanje “Kuće zmaja” umjesto “Duge noći” zato što za ovu prvu opciju imaju završene knjige Georgea R. R. Martina po kojima mogu detaljnije i preciznije izraditi scenarij, a imaju i već posloženu radnju. A kako R. R. Martin kasni sa svojim knjigama “Igre prijestolja”, gledatelji serije su se bunili, tvrdeći da su sezone rađene bez njegova književnog predloška bile najgore. Za “Dugu noć” scenaristi bi imali tek nekoliko referenci na Martinovo djelo.
Martin producira
Jedna od najuzbudljivijih informacija koje su lansirane uz najavu o “Kući zmaja” vezana je upravo uz R. R. Martina – sam autor knjiga po kojima se snimaju serijali radit će u suradnji sa scenaristom Ryanom Condalom na ovom novom ostvarenju.
Projekt će imati deset epizoda, a radnja serije odvijat će se oko 300 godina prije radnje “Igre prijestolja”.
“Kuća zmaja” postupno bi trebala dovesti do radnje nove serije, “Ples zmajeva”, u kojoj će se obraditi događaj koji je doveo do građanskog rata između dvije frakcije kuće Targaryen. Za sada nema detaljnijih informacija o toj novoj seriji, no obožavateljima je sigurno dovoljno već samo saznanje da se “Igre prijestolja” saga nastavlja.
A za Hrvatsku se nakon ove najave nameće pitanje – hoće li produkcija ponovno izabrati našu zemlju kao lokaciju za snimanje nove serije.
– ‘Igra prijestolja’ se u sklopu sustava poticaja snimala u Hrvatskoj četiri puta, za sezone 3, 4, 5 i 8, na lokacijama u Dubrovniku, Splitu, Klisu, Trogiru, Kaštel Gomilici i Šibeniku. Lokalna zajednica sudjelovala je u snimanjima i pružila maksimalnu dobrodošlicu velikoj ekipi, koja je o snimanju u Hrvatskoj imala sam riječi hvale – kaže nam Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra.
Velika šansa
Ipak, za sada ne postoje informacije o tome hoće li se ova uspješna suradnja nastaviti.
– Nemamo informacije o tome gdje će se i kada snimati serija. Vjerujemo da je velika vjerojatnost da bi mogli ponovno doći snimati i u Hrvatsku jer su ovdje bili godinama i vrlo zadovoljni suradnjom i lokacijama. No, trenutno nemamo dodatnih informacija – kaže Mia Pećina Drašković iz Filmskog ureda Grada Zagreba, koja dodaje da o tome da su u HBO-u bili zadovoljni Hrvatskom govori i činjenica da je snimljeno je i nekoliko “behind the stage” priloga, u kojima govore kako im je “ovdje bilo fantastično snimati, kako su lokacije odlične, filmski radnici profesionalni i, naravno, da su im se svidjeli fantastična hrana i more”.
Ravnatelji dvaju najvažnijih filmskih institucija u Hrvatskoj slažu se u ocjeni da je “Igra prijestolja” bila jedan od krucijalnih audiovizualnih projekata za Hrvatsku.
Zlatni projekt
– ‘GOT’ je zasigurno jedan od najvažnijih projekata u posljednjih 20 godina. Ne samo zato što je stavio Dubrovnik na listu filmskih lokacija nego i zato što je godinama osiguravao posao hrvatskim filmskim radnicima te dodatnim sektorima kao što su hotelijeri, restorani, prijevoznici i drugi. Uz fantastičnu promociju Dubrovnika, cijeli je svijet saznao i za Hrvatsku. Sada se već možemo pohvaliti i drugim velikim projektima kao što su ‘Mamma Mia 2’ i nedavni ‘Hitman’s Wife’s Bodyguard’. Potonji je projekt neizmjerno bitan za Hrvatsku, a pogotovo za Zagreb, jer se prvi put u povijesti oboje spominju u velikom filmskom hitu kao sama lokacija radnje filma. U tom filmu Zagreb ne glumi neki drugi grad, napokon glumi sebe – kaže nam ravnateljica Pećina Drašković, a s njom se slaže i Marcich.
– Snimanje ‘Igre prijestolja’ postavilo je Hrvatsku na svjetsku produkcijsku scenu, kao prvi projekt koji se kod nas snimao u sklopu sustava mjera poticaja. Popularnost serije našu je zemlju učinila globalno prepoznatljivom, vrijednost promocije koju je Hrvatska dobila na svjetskoj razini je nemjerljivih razmjera. Učinci snimanja ‘Igre prijestolja’ i dalje su vidljivi i osjećaju se diljem Lijepe naše – kaže pa dodaje da je produkcija serije za vrijeme snimanja u Hrvatskoj potrošila oko 90 milijuna kuna.
Preostaje nam čekati i vidjeti hoće li se HBO-ovci doista opet odlučiti doći u goste na iste lokacije ili pak još detaljnije istražiti Hrvatsku. – Imamo još jako puno lokacija koje uopće nisu dotaknute, kao što su Slavonija i naša prekrasna polja, Kopački rit, naši nacionalni parkovi, Velebit – kaže Mia Pećina Drašković.
Vodič kroz radnju nove serije: Otkriva se kako je osnovana i uništena dinastija Targaryen
U stvaranju serijala “House of the Dragon” koji će se temeljiti na posljednjoj knjizi Georgea R. R. Martina “Vatra i krv”, showrunnerima HBO-a na raspolaganju će biti solidan komad od 300-tinjak godina izmišljene povijesti Westerosa. I puno više zmajeva nego dosad.
Ta knjiga manje-više taksativno prolazi kroz osnutak i vladavinu dinastije Targaryen, sve do njezina konačnog pada u Robertovoj pobuni (dakle, ratu koji su vodili Robert Baratheon i Ned Stark protiv “Ludog kralja” Aerysa Targaryena i koji nismo vidjeli u “Igri prijestolja”). Mogućnosti su im, dakle, prilično raširene i treba se nadati da neće morati počiniti isti onaj kreativni terorizam koji su počinili David Benioff i D. B. Weiss, koji su fantastično ekranizirali “Igru prijestolja” dok su radili s Martinovim napisanim materijalom, ali im se kvaliteta dramatično srozala kad su morali početi pisati sami (jer, podsjetimo, 71-godišnji autor sage treba još završiti čak dvije knjige iz temeljnog serijala “Ples leda i vatre”, da ne govorimo o svim drugim projektima na koje trati vrijeme umjesto da tipka).
Pretpostavka je, dakle, da će sve krenuti upravo od najzanimljivijeg dijela – Aegonova osvajanja Westerosa. Aegon I. Osvajač krenuo je pokoravati kraljevstva Westerosa jedno po jedno, jašući na svom zmaju Balerionu, a njegove dvije supruge Visenya i Rhaenys – ujedno njegove sestre – jahale su svoje zmajeve Vhagara i Meraxesa. Dakle, osim više zmajeva, bit će opet puno seksa i još više incesta nego u “Igri prijestolja”. Kraljevi su jedan po jedan počeli padati pred Aegonom, a kako je on osvajao njihove zemlje, tako su se priključivali njegovoj vojsci i išli dalje, sve dok Aegon nije objedinio cijeli kontinent i osnovao glavni grad King’s Landing (iliti Kraljev pristan). Točnije, nije uspio pokoriti baš sve, jer je Dorne odolijevao još kojih 100-tinjak godina i priključio se ujedinjenom Westerosu tek tada.
Nakon Aegona uslijedile su neke bolje i neke lošije godine za lozu Targaryena, među 16 sljedećih kraljeva bilo je dobrih, loših i katastrofalnih, a događa se i veliki bratoubilački rat u kojemu su poginuli gotovo svi zmajevi u obitelji. Ta epizoda zove se “Ples zmajeva” i bila bi velika šteta kad ne bi bila uvrštena u radnju. Naposljetku, tu je i Robertova pobuna koja se dogodila 17 godina prije događaja iz “Igre prijestolja”. Tu bi svakako bio veliki užitak gledati kako Ned i Robert odlaze u rat protiv Targaryena, misleći da je prestolonasljednik Rhaegar Targaryen oteo Nedovu sestru i Robertovu simpatiju Lyannu (mi sada, jasno, znamo da su njih dvoje bili zaljubljeni, vjenčani i da su dobili dijete zajedno).
Sve u svemu, predložak je velik i ozbiljno zanimljiv i pred showrunnerima je temeljna dvojba: hoće li se fokusirati na uže razdoblje pa ga temeljito obraditi ili će serijal rastegnuti na tri stoljeća. Možda bi idealna varijanta bila da se “House of the Dragon” odmah ugovori za više sezona i da svaka od njih bude posvećena važnoj epohi – Aegonovo osvajanje, Ples zmajeva, vladavina Maegora I. Okrutnog, Baelora I. Blaženog, Robertova pobuna…
(Izvor: jutarnji list)