Piše: Helena Puljiz/DW
Kad se zbroje glasovi koje su HDZ i SDP osvojili na izborima za Europski parlament i glasovi četiri stranke i liste, koje su uspjele ući u Europski parlament, jasno je da je tzv. treća Hrvatska iznimno žilava. Klatno te treće Hrvatske godinama se ljulja lijevo-desno, a ovaj put pretegnulo je na desnu stranu.
Suverenisti prekaljene europarlamentarke Ruže Tomašić potvrdili su europski mandat i ojačali, a bivši sudac Mislav Kolakušić u velikom je stilu osvojio prostor na političkoj sceni i ostvario zavidan izborni rezultat, zauzevši četvrtu poziciju po broju glasova. Iako je Kolakušićev izbor mnoge iznenadio, taj uspjeh nije došao preko noći i može ga zahvaliti, prije svega, terenskom radu i upornom podrškom blokiranim građanima, kojih je u Hrvatskoj čak 300 tisuća i koje velike političke stranke uporno ignoriraju. To je Kolakušićeva izborna baza.
Njih dvadesetak tisuća, okupljenih u nekoliko Facebook grupa, uz Kolakušića su već godinama, prava su sljedba i čekali su samo njegovu odluku da se kandidira na nekim izborima, pa da krenu u virtualnu i stvarnu ofenzivu. Kolakušić pripada desnom centru. Ambicija mu je pobjeda na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
HDZ-u predstoje burni dani
Konzervativci i ekstremna desnica oteli su HDZ-ove glasove, HDZ je osvojio tek malo više glasova nego što ima članova, pa premijer i predsjednik Andrej Plenković iz izbora izlazi daleko slabiji nego je u njih ušao. Unutarstranačko primirje trajalo je dok je trajala kampanja i ranjeni Plenković sad je plijen za mnoge koji ne podržavaju njegov način vođenja stranke, kampanje i kadrovsku politiku (uzdanica Karlo Ressler pokazao se kao kadrovski promašaj).
Da je ispunio plan i osvojio obećanih pet i priželjkivanih šest mandata u EP-u, Plenković bi bez problema mogao mirno čekati parlamentarne i unutarstranačke izbore i lako bi se riješio unutarstranačke opozicije, koju predvodi zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Nakon ovakvog izbornog rezultata, želi li i dalje voditi HDZ, Plenković će u stranci morati raditi velike kompromise i neće moći ulaziti u otvorene sukobe. Kako god se ti sukobi raspleli, izvjesno je i kako će HDZ na putu prema predsjedničkim i parlamentarnim izborima snažnije skrenuti udesno ne bi li vratio barem dio svojih birača koji su se okrenuli prvenstveno Suverenistima, pa Nezavisnima za Hrvatsku, koji su s pravašima umalo uspjeli ući EP i Marijani Petir.
SDP je ojačao
Za razliku od turbulencija na desnici, na ljevici se, kad je riječ o izborima, nije dogodilo ništa bitno pa SDP ostaje najsnažnija stranka na lijevom polu.
SDP-ovo osvajanje četiri mandata u EP-u jedna je od izbornih senzacija jer su, kao već duže vrijeme nekonsolidirana politička snaga, uspjeli uvjeriti birače da im unatoč svemu daju podršku. Za taj uspjeh najzaslužniji su dokazani europarlamentarci Biljana Borzan i Tonino Picula čija će unutarstranačka moć u narednom razdoblju zasigurno ojačati jer su uspjeli stranku podići iz mrtvih. Picula je drugi po broju osvojenih preferencijalnih glasova što ga čini neizbježnim potencijalom za predsjedničku kandidaturu, a Borzan može konkurirati za poziciju predsjednice stranke.
Na ruku SDP-u je išla i dezorijentiranost novih lijevih stranaka i inicijativa, koje nisu pokazale sposobnost udruživanja u veće političke platforme i glasovi malih na ljevici su se očekivano rasuli. Ujedinjavanje u Amsterdamsku koaliciju spasilo je liberale, uspjeli su potvrditi europski mandat, a svog predstavnika imat će i sve slabiji populistički Živi zid kojem je Kolakušić oteo veliki broj birača.
Novi lider
Iako je riječ o izborima za Europski, a ne nacionalni parlament, njihovi rezultati za posljedicu će imati snažna previranja na političkoj sceni. Premijer i vladajuća stranka su uzdrmani, glavna opozicijska stranka dobila je posve neočekivanu priliku za oporavak, konzervativci su se ukorijenili u biračkom tijelu, pojavio se novi lider koji je zavidan broj birača uspio uvjeriti da će se boriti protiv korupcije i društvene nepravde. Osim promjena koje će izborni rezultati donijeti političkim strankama, raspodjela glasova snažno će utjecati i na, posljednjih godina, uglavnom ravnodušan odnos hrvatskih građana prema izborima: više nitko ne može reći da ne izlazi na izbore jer se rezultat unaprijed zna.
/Republikainfo.com/