Bosna i Hercegovina ima zaokružen zakonodavni i institucionalni okvir rodne ravnopravnosti, usklađen sa svjetskim standardima u ovoj oblasti. Unatoč napretku u izgradnji zakonodavnog i institucionalnog okvira, u “stručnoj zajednici postoji saglasnost da nejednakost između spolova u značajnoj mjeri postoji u različitim društvenim sferama, uključujući i oblast medija”.
Broj žena koje sudjeluju u proizvodnji vijesti razlikuje se od zemlje do zemlje. Manji je od broja muškaraca, ali je, ipak, primjetno da žene sve više rade kao novinarke, reporterke i prezenterke vijesti. Nasuprot tome, zastupljenost žena na visokim upravljačkim pozicijama u medijima izrazito je mala i ona je ispod 30 posto na globalnoj razini.
Istraživanje BH novinara je pokazalo kako je udio žena na pozicijama direktorice u medijima u BiH 25,3 posto, a muškaraca 74,7. Najlošija rodna struktura je na direktorskim pozicijama u televizijskom sektoru, gdje žene zauzimaju samo 15,8 posto direktorskih mjesta.
Žene se nalaze na trećini svih analiziranih pozicija glavnih i odgovornih urednika/ca u medijima, a udio muškaraca iznosi dvije trećine. Najviše žena na pozicijama glavne i odgovorne urednice je u radijskom sektoru (44,7%), a najmanje u online medijima, gdje žene čine 21,7 posto imenovanih na tim pozicijama.
Istraživanje je potvrdilo rodni disbalans na štetu žena, pogotovo u upravljačkim medijskim strukturama i na uredničkim pozicijama. Ipak, postojeći zakonodavni okvir za ravnopravnost spolova, zajedno s visoko izraženim entuzijazmom žena za obrazovanjem, pružaju nadu da je moguće urediti medijski sektor na principima rodne ravnopravnosti.
Sudionici prve konferencija u BiH o položaju i zaštiti žena u bh medijima, pokušat će dati odogovor na pitanje o modelima i mogućnostima uređena medijskog sektora u skladu sa rodnom ravnopranosti, kao i većoj zastupljenosti žena na upravljačkm i uredničkim pozicijama u medijima.