Obrazlažući u Narodnoj skupštini RS-a Nacrt zakona o pravima izabranih predstavnika Republike Srpske u razdoblju 1991. – 1996. godina, koji je bio predložio na usvajanje, naveo je da se “tim ljudima treba minimalno odati zasluga za sve što su činili u stvaranju RS“, te da zakon povlači s ove sjednice zbog polarizacije stavova, ali će ga ponovo predložiti na jednoj od sljedećih zasjedanja.
Kaže da je ovaj zakon inicirao da bi se odužili ljudima iz prvog saziva koji su nesumnjivo dali doprinos za RS, donoseći važne odluke u tom razdoblju.
“Većina od njih su prošli tešku sudsku torturu koju im je nametalo pravosuđe, mnogi su odrobijali određene godine, a mnogi su već godinama izloženi teškim socijalnim uvjetima”, rekao je Dodik koji je i sam bio zastupnik u prvom sazivu Skupštine RS, a posebno je naglasio da je “taj saziv donosio odluke od velikog značaja”.
Inače, protiv ovog prijedloga zakona oštro je reagirala oporba ali i nekadašnji pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) koji smatraju da je to obična politička demagogija te omalovažavanja srpskih vojnika koji su za Srpsku davali živote, a danas žive na egzistencijalnom rubu s mizernim naknadama.
Plaća i za raketiranje Zagreba
No, jedna od zanimljivosti na koju je dobro podsjetiti je i raketiranje Zagreba u svibnju 1995. u znak odmazde za vojni poraz u vojno-redarstvenoj akciji ‘Bljesak’, kada su pobunjeni Srbi raketnim sustavom “Orkan” s kazetnim punjenjem napali središte Zagreba gdje je poginulo šestero ljudi.
Prvi projektili iz raketnog sustava ‘Orkan’ s kazetnim punjenjem na Zagreb su pali 2. svibnja u 10,23 sati, kada ih je nekoliko pogodilo zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevoj ulici, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice.
Napad na civilne ciljeve u Zagrebu nastavljen je i sljedeći dan, kada su projektili pali na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika ‘Centar’ te na dvoranu Hrvatskog narodnog kazališta.
U raketnim napadima poginulo je šestero ljudi, a 205 ih je ranjeno, 39 teško i 136 lakše., među njima i zagrebaška primabalerina Almira Osmanović. Opasnost za Zagrepčane predstavljalo je i oko 500 neeksplodiranih punjenja, tzv. zvončića, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.
Bila je to osveta pobunjenih Srba za poraz u zapadnoj Slavoniji, što je pred televizijskim kamerama tada otvoreno priznao njihov tadašnji vođa Milan Martić kojega je Haaški sud, zbog zapovijedi da se raketira Zagreb, odnosno za ratni zločin, osudio na 35 godina zatvora. U spomen na žrtve Zagreb od 2007. ima Trg svibanjskih žrtava 1995.
Transkripti i tonski zapisi vanredne sjednice tadašnje Narodne skupštine Republike Srpske od 23. i 24. svibnja dokazuju da je u raketiranje Zagreba izravno bio umiješan i aktualni predsjednik RS-a i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Dodik je tada, kao član Karadžićeve ratne Narodne Skupštine javno podržao raketiranje Zagreba izjavivši da „Skupština pronađe opravdanje za raketiranje”. Osim nekoliko odlazaka na utakmice njegovog košarkaškog kluba ‘Igokea’, Dodik nikada nije službeno posjetio Zagreb niti je ikada snosio bilo kakvu odgovornost zbog napada na suverenglavni grad Republike Hrvatske.
(V.S./Republikainfo.com)