Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku o stavljanju izvan snage Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika Republike Srpske, a u svezi odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o nametanju dopune u kaznenom zakonu BiH o kažnjivosti negiranja genocida i veličanja osoba osuđenih za ratne zločine, konkretno, Zakonu o dopuni Kaznenog zakona BiH.
Ovom presudom Ustavnog suda BiH, odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 30. srpnja 2021. godine kojom se odbacuje Inzkova odluka o zabrani negiranja genocida, prestaje vrijediti, a tzv. Inzkov zakon, ondnosno KZ BiH gdje su uvrštene dopune bivšeg visokog predstavnika u BiH, trebati će se poštovati i u entitetu RS.
Inače, za počinjenje takvih kaznenih djela ovim izmjenama je zapriječena kazna do pet godina zatvora.
Podsjetimo da je Narodna skupština Republike Srpske tada usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, koja se donosila na Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH. Ova problematika razmatrana je po zahtjevu sedam izaslanika iz Vijeća Republike Srpske koji su bili stava da se radilo o o neustavnoj odluci NSRS-a.
“Nadležni organi Republike Srpske neće surađivati s nadležnim organima Bosne i Hercegovine u pogledu primjene Odluke Visokog predstavnika iz člana 1. ovog zakona. Vlada Republike Srpske će stupanjem na snagu ovog zakona obezbijediti primjenu stava 1. ovog člana u cilju zaštite građana Republike Srpske”, stoji odluci NSRS-a iz srpnja prošle godine.
“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu sedam izaslanika Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, utvrdio da osporeni zakon nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je u svojoj odluci, između ostalog, naveo da je visoki predstavnik donošenjem Zakona o dopuni Kaznenog zakona BiH supstituirao domaće institucije. U konkretnom slučaju, supstituirana institucija je Parlamentarna skupština BiH umjesto koje je visoki predstavnik donio navedeni zakon. Prema tome, po mišljenju Ustavnog suda, navedeni zakon, osim što se smatra zakonom Bosne i Hercegovine, smatra se i odlukom institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se iz Ustavnog suda BiH u sažetku.
Međutim, za podsjetiti je da je za ovu odluku, glasalo 70 izaslanika od tada prisutnih na sjednici od ukupno njih 83 te da je to bio prijedlog klubova poslanika SNSD, SDS, PDP, DEMOS, SP, DNS, US, SPS, NPS i grupe izaslanika NDP-a.
/Republika/