Svjetske sile Rusiji uvode oštre sankcije, a Vladimir Putin i službeno je uspostavio diplomatske veze s dvjema separatističkim regijama na istoku Ukrajine.
Otkazan je i sastanak američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao neovisne države.
Američki državni tajnik Antony Blinken potvrdio je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao neovisne države, prenose agencije.
“Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Washingtonu.
Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će na Baltik poslati još vojne snage i opreme.
Viši dužnosnik Ministarstvo obrane potvrdio je da se radi o 800 američkih vojnika koji će iz Italije prijeći na Baltik, a stižu i četiri borbena aviona F-35A te 20 borbenih helikoptera Apache, piše Swiss info. U Poljsku će iz Grčke Biden poslati još 12 Apachea.
Ministri vanjskih poslova država članica EU-a postigli su u utorak politički dogovor o prvom paketu sankcija protiv Rusije, “koje će za nju biti vrlo bolan”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
“Sankcije nemaju čudotvorni učinak, ali su ekonomski bolne, a bolne su i za osobe protiv kojih su usmjerene”, rekao je Borrell.
Politički dogovor o sankcijama, koji je još treba formalno potvrditi kako bi postao zakon, odgovor je EU-a na rusko priznanje ukrajinskih odmetnutih teritorija Donjeck i Lugansk, čiju su samostalnost proglasili ruski separatisti.
Sankcije se uvode protiv 351 zastupnika ruske Dume te 27 pojedinaca i pravnih osoba koji su pridonijeli ugrožavanju ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti, među kojima su i ruske banke koje su financirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama.
“Ovo je jasan odgovor na (rusko) kršenja međunarodnog prava. Sankcije su izravno usmjerene na pojedince i tvrtke uključene u te radnje. Na meti su banke koje financiraju ruski vojni aparat i doprinose destabilizaciji Ukrajine. Također zabranjujemo trgovinu između dvije otcijepljene regije i EU – kao što smo to učinili nakon ilegalne aneksije Krima 2014. I konačno, ograničavamo sposobnost ruske vlade da prikupi kapital na financijskim tržištima EU-a. Maksimalno ćemo otežati Kremlju provođenje agresivne politike”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Ona je ispravnom ocijenila odluku njemačke vlade o zamrzavanju postupka izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II koji izravno povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora.
“Sjeverni tok II treba ocjenjivati u svjetlu sigurnosti opskrbe energijom za cijelu Europu, jer ova kriza pokazuje da je Europa još uvijek previše ovisna o ruskom plinu”, dodala je von der Leyen, ističući da EU treba diversificirati opskrbu energijom i masovno ulagati u obnovljive izvore energije.
Ovo je prvi paket sankcija, a Zapad u rezervi čuva snažnije sankcije ako kriza dodatno eskalira.
Na popisu za sankcije oko kojih je sada postignut dogovor nalazi se pet ruskih banaka, ali je samo jedna od njih od sistemske važnosti.
Kanadski premijer Justin Trudeau predstavio je u utorak prvi krug gospodarskih sankcija Rusiji.
Rekao je da će njegova vlada zabraniti Kanađanima bilo kakvo poslovanje s “Luganskom Narodnom Republikom” i “Donjeckom Narodnom Republikom” te kupovinu ruskih državnih obveznica. Uvode sankcije i članovima ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje separatističkih republika, kazao je Trudeau.
Japan i Australija objavili su u srijedu da uvode gospodarske sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, nakon što su istu odluku donijele Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada.
Sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan, rekao je japanski premijer Kishida. Japanski je premijer istaknuo da Japan ima dovoljne zalihe nafte i ukapljenog plina pa kratkoročno neće biti značajnog utjecaja na opsrbu energijom.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je u utorak da ruske postrojbe u istočnoj Ukrajini ne mogu biti “mirotvorci” kako ih je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Kada postrojbe jedne zemlje uđu na teritorij druge zemlje bez njezina pristanka one nisu nepristrane mirovne snage. To uopće nisu mirovne snage”, rekao je Guterres u sjedištu UN-a, izvješćuju agencije.
/Republika/