Prehrana protiv raka: Dvije skupine voća i povrća koje treba jesti što češće

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice s maslinovim ili lanenim uljem, češnjakom, začinskim biljem i začinima uvijek bi trebali biti na tanjuru osobe koja se suočava s dijagnozom maligne bolesti.

Meso i jaja jedu se prema vlastitom izboru i zapravo su prilog povrću. Pije se dovoljno vode i zeleni čaj, koji obiluje polifenolima, uključujući katehine, spojeve koji sprečavaju rast novih krvnih žila nužnih za razvoj i širenje raka. To je ukratko kakva treba biti prehrana tijekom liječenja onkološke bolesti. Nakon aktivne faze liječenja, dugoročno je bolje za zdravlje i dalje se pridržavati takve prehrane.

Čišćenje od toksina

Namirnice sinergijski potiču naše zdravlje. Zato je važno da je prehrana raznolika. Voće, povrće i mahunarke osiguravaju vlakna koja su nam nužna u probavljanju hrane, detoksikaciji organizma, odnosno u čišćenju od toksina te potiču rast korisnih bakterija u organizmu, a smanjuju rast onih patogenih. Dobra crijevna mikroflora važna je za pravilan rad imunosnog sustava, koji nam pomaže u izlječenju od raka.

A što je to u namirnicama što nas liječi i kako one pomažu zdravlju?

Kaže se da je zeleno lisnato povrće najzdravije povrće, a bobičasto voće najzdravije voće. Sumporni spojevi, u prvom redu u kupusnjačama (sve vrste kelja, kupus, brokula, raštika, cvjetača, kineski kupus, koraba, rikula), mogu očistiti organizam od toksina te spriječiti oštećenja DNK, što je osobito važno u borbi protiv raka. Savjetuje se ovo povrće jesti od tri do pet šalica tjedno.

Bobičasto voće druga je skupina namirnica koju treba jesti što češće. Uz to što čuva zdravlje mozga i krvnih žila, ima antikancerogeni potencijal zahvaljujući obilju vitamina, među njima i vitamina C, snažnog antioksidansa koji neutralizira slobodne radikale, a upravo oni, ako su aktivni, oštećuju stanice. Slobodni radikali i inače se stvaraju u našem organizmu, no zdravlje ugrožavaju ako ih je previše na pogrešnom mjestu. Raznolika prehrana osigurava da ih je manje, odnosno da su stanice zaštićenije od oksidativnog stresa. Uz vitamine koji djeluju antioksidativno, i fitokemikalije u bobičastom voću pomažu u sprečavanju raka. Primjerice, elagična kiselina iz bobičastog voća kao što su maline i jagode u istraživanjima je pokazala sposobnost blokiranja metaboličkih puteva koji dovode do nastanka karcinoma. Na sličan način djeluju i druge fitokemikalije iz bobičastog voća.

Protuupalno djelovanje

Kurkuma i đumbir, uz začine, visoko su na listi poželjnih namirnica u prehrani. Istraživanja su pokazala da kurkuma može dodatno potaknuti učinkovitost kemoterapije i smanjiti razvoj tumora. Vrlo ju je lako uvrstiti u prehranu. Četvrtinu žličice kurkume pomiješajte s pola žličice maslinova ulja i prstohvatom crnog papra te tom mješavinom začinjavajte povrće, juhe i preljeve za salate.
Jako dobra protuupalna namirnica je i đumbir. Naribanog ga dodajte miješanom povrću, varivima ili ga pak pijte kao čaj ili aromatiziranu vodu.
Protuupalno djelovanje imaju i omega 3-masne kiseline, koje možemo naći u plavoj i masnoj ribi, biljnim uljima te sjemenkama i orašastim plodovima. Losos, tuna, srdela i skuša ubrajaju se u masne ribe.
Karotenoidi u povrću i voću žute i crvene boje (mrkva, buča, rajčica, marelica, cikla…) jačaju imunosni sustav i tako nas štite od bolesti.

Crijevna mikrobiota

Izoflavoni, primjerice iz soje, mogu blokirati spolne hormone da stimuliraju kancerozne stanice. Klasične mliječne proizvode koje jedete za doručak zamijenite sojinim mlijekom ili sojinim jogurtom. Uz to jogurt i kefir bogati su probioticima koji, uz to što jačaju naš probavni i imunosni sustav, mogu utjecati i na smanjenje štetnih učinaka kemoterapije. Naime, istraživanja su potvrdila da kemoterapija može promijeniti mikroorganizme u crijevima te tako utjecati na odgovor imunosnog sustava. Kako se provodi sve više istraživanja crijevne mikrobiote, očekuje se da će liječenje kemoterapijom pratiti i terapija probioticima.

Share.

Comments are closed.