Prosječni stanovnik grada mogao bi umrijeti gotovo 12 godina ranije zbog zagađenja zraka.
Neprijatelj je skoro nevidljiv i nema vojnika, no glavni grad Indije ipak je oformio ‘Zelenu ratnu sobu‘ kako bi se obračunao s ogromnim zagađenjem zraka koji veće desetljećima kosi njegove stanovnike, piše portal Phys.org.
‘Onečišćenje je dovelo do izvanrednog stanja‘, rekao je Gopal Rai, ministar zaštite okoliša ovog brzo rastućeg megagrada s preko 20 milijuna stanovnika, koji se često nađe u samom vrhu liste gradova s najonečišćenijim zrakom.
Najnoviji napor New Delhija u borbi protiv desetljećima starog problema je visokotehnološki centar za koordinaciju, gdje 17 stručnjaka nadzire divovske ekrane koji uživo emitiraju žarišta zagađenja, emitiraju NASA-ine satelitske slike i ažuriraju senzore indeksa kvalitete zraka (AQI).
U Delhiju razine zagađivača PM2,5 – mikročestica koje uzrokuju rak i ulaze u krvotok kroz pluća – vrlo često premašuju granice opasnosti, koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija, za čak 30 puta.
U petak su diljem grada zatvorene škole jer je mnoge četvrti obavio štetni sivi smog, dodatno otežavajući ionako težak život za mnoge od njegovih 30 milijuna stanovnika.
Prosječni stanovnik grada mogao bi umrijeti gotovo 12 godina ranije zbog zagađenja zraka, navodi se u izvješću iz kolovoza Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu.
Smog koji peče za oči i pluća pogoršava se tijekom zime od listopada do veljače – kada hladniji zrak zadržava zagađenje – pa se stanovnicima savjetuje da vani cijelo vrijeme nose maske za lice.
Političke prepreke
Prošlog mjeseca Delhi je otvorio središte za koordinaciju onečišćenja u koje je pod nazivom ‘Zelena ratna soba‘ (Green War Room) povezano 28 vladinih odjela kako bi se odredila točna mjesta najgorih emisija zagađenja.
‘Čim se indeks kvalitete zraka (AQI) pogorša, upozoravamo naše timove na terenu i oni odmah poduzimaju mjere‘, rekao je inženjer zaštite okoliša ‘ratne sobe‘ Anurag Pawar.
A mjere uključuju to da se nekoj problematičnoj tvornici može uručiti obavijest, zatim se može ugasiti neki požar smeća, zaustaviti vozila koja izbacuju crni dim, zaustaviti ilegalne vatromete tijekom festivala ili poslati cisterne s vodom da poprskaju neko područje i tako smanje prašinu.
Međutim, ključne probleme ne mogu riješiti – goleme vatre koje pale poljoprivrednici iz okolice Delhija kako bi očistili rižina polja nakon žetve i tlo pripremili za sezonu sjetve.
Vatre s poljoprivrednih polja mogu zaogrnuti čitav grad žuto-sivim smogom koji je, prema jednoj studiji u medicinskom časopisu The Lancet, uzrokovao gotovo 17.500 preuranjenih smrti u 2019.
Zagađenje zraka je ‘jedan od najvećih ekoloških rizika za zdravlje‘, upozorava WHO, jer izaziva moždane udare, bolesti srca, rak pluća i bolesti dišnog sustava.
Kako bi to smanjili, vlasti u Delhiju počele su koristiti biokemijske sprejeve koji ubrzavaju razgradnju strništa usjeva, te tako pripremaju tlo za sadnju.
Ali kao i kod mnogih ekoloških nastojanja, dobre namjere nailaze na političke prepreke.
Rai je rekao da je izvor više od dvije trećine onečišćenja zraka koje muči grad, zapravo izvan granica grada, gdje gradske vlasti nemaju ovlasti djelovati.
‘Uveli smo električne autobuse, ali u susjednim državama autobusi još uvijek rade na dizel‘, rekao je Rai. ‘Sve to utječe na Delhi. Onečišćenje i vjetrovi ne mare za granice gradova i država.‘
Onečišćenje je postalo i politička tema.
Glavnim gradom i državom Punjab upravlja stranka Aam Aadmi, ali druge susjedne države vode njihovi suparnici iz stranke Bharatiya Janata (BJP) premijera Narendre Modija.
Poljoprivrednici, kojih je velik broju i predstavljaju jaku glasačku snagu, kažu da je paljenje strništa jednostavno i jeftino, a gradsko onečišćenje ih ne pogađa.
‘Očito je da politika ima utjecaja‘, rekao je Rai. ‘To stvara prepreke kada je u pitanju provedba odluka.‘
‘Strategija koja odgovara svima‘
Borba protiv onečišćenja pomaže i široj borbi protiv klimatskih promjena i mjerama za zaštitu javnog zdravlja, kažu stručnjaci.
WHO ističe da su ‘mnogi uzročnici onečišćenja zraka također izvori emisije stakleničkih plinova‘, te da politike smanjenja onečišćenja zraka ‘nude strategiju u kojoj svi dobivaju – i što se tiče klime i što se tiče zdravlja‘.
Časnici u ratnim sobama kažu da čine što mogu. Na primjer, preko telefonske aplikacije ‘Green Delhi‘ motre izvješća i fotografije koja šalju stanovnici kad uoče problema zagađenja.
‘Većina pritužbi odnosi se na zapaljene deponije smeća i prašinu s gradilišta‘, rekao je Pawar. ‘Kad primimo pritužbu, koordiniramo s različitim odjelima i pobrinemo se da se ona brzo riješi.‘
Ali Sunil Dahiya, analitičar Centra za istraživanje energije i čistog zraka, rekao je da su potrebne mnogo veće promjene politike.
Indija se za proizvodnju energije uvelike oslanja na ugljen koji jako zagađuje. Emisija ugljena po stanovniku porasla je za 29 posto u posljednjih sedam godina, a Indija nije pratila politiku postupnog smanjenja upotrebe prljavog fosilnog goriva.
‘Zelena ratna soba, ako se izvede na pravi način, neko će vrijeme biti učinkovita u suzbijanju zagađenja‘, rekao je Dahiya. ‘Ali to nije rješenje za smanjenje emisija. Kada se radi o disanju čistog zraka i smanjenju razine onečišćenja, potrebne su puno opsežnije i sustavnije promjene.‘
(izvor: jutarnji.hr)