Istraživački dvojac piše kako se problemu odlaska građana BiH na strana ratišta relativno kasno počela posvećivati ozbiljna pozornost.
“Uz početno nedovoljno razumijevanje i praćenje ovog fenomena, složena struktura države i često preklapajuće ovlasti više od 20 policijskih agencija koje u njoj djeluju, još uvijek otežavaju napore za suzbijanje ovog sigurnosnog izazova”, ističe se u početnom dijelu njihova istraživanja.
U dvije godine u Siriju i Irak otišlo preko 210 državljana BiH
Istraživanje je utvrdilo pojedinačne identitete 156 muškaraca, 36 žena i 25-ero djece, državljana ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012. godine do kraja 2014. godine boravili u Siriji ili u Iraku. Među njima, 48 muškaraca i 3 žene vratili su se u BiH do početka 2015. godine. U sukobima u Siriji i Iraku poginulo je najmanje 26 osoba, od onih čiji su identiteti evidentirani. Od ukupno 156 muškaraca, skoro jedna trećina, njih 44, od ranije su poznati policiji i sudovima.
Najveći broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu registriran je tokom 2013 godine, a najčešći način odlaska u tu zemlju bio je avionom iz Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have.
Nemaju se namjeru vraćati
“Zadržavanja u Siriji su isprva u prosjeku trajala oko dva mjeseca. Nakon toga, znatan dio dobrovoljaca vraćao se u BiH, neki za stalno, a neki kako bi i obitelj poveli sa sobom u Siriju. Iako usporen, trend se dijelom nastavio i tokom 2014. godine, ali se vremenom broj povrataka znatno smanjio i skoro prestao. Za pretpostaviti je da se državljani BiH koji su sada u Siriji i Iraku nemaju namjeru vraćati u matičnu zemlju.
Motivi za odlazak su različiti, ali za pretpostaviti je da većina dobrovoljaca odlazi na ratišta u Siriji i Iraku jer u tom pothvatu vidi ispunjenje vjerskog naloga. Međutim, iz niza pojedinačnih primjera vidljivo je da značajan broj drugih faktora (ekonomskih, socijalnih, generacijskih i drugih) potiče, olakšava ili ubrzava takve odlaske.
U nastavku pročitajte i ostatak istraživanja:
Zov-Rata-u-Siriji-i-Bosanskohercegova%C4%8Dki-Kontingent-Stranih-Boraca
Podsjetimo, hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u svojem drugom javnom izvješću, objavljenom sredinom lipnja, otkrila je kako se na području Islamske države nalazi se 6 hrvatskih državljana, a u ukrajinskim sukobima njih 8.
Razina terorističke prijetnje u Hrvatskoj je niska, procijenila je tada SOA, ali rizik od djelovanja radikalnih islamističkih skupina postoji jer je Hrvatska članica NATO-a i EU-a.
(Izvor: Index.hr)