Ideja o tome da se krvnim stanicama grupe A uklone ugljikohidrati na površini koji izazivaju imunosnu reakciju u dodiru s drugom krvi nije nova, no zasad nemamo rješenja za to, kako kaže dr. Irena Jukić.
Budući da krvna grupa 0 nema ugljikohidratne lance koji obilježavaju krvne grupe A i B, koje bismo mogli opisati kao grančice koje strše iznad eritrocita i djeluju kao antigeni koji napadaju stanice drugih krvnih grupa u slučaju transfuzije, još prije 20 godina japanski znanstvenici počeli su testirati mogućnost da se kod krvne grupe A, koja je češća u populaciji, uklone ti ugljikohidrati. Time bi i ova krvna grupa postala univerzalna, odnosno mogli bi je primiti i ljudi s drugim krvnim grupama bez da izaziva reakciju imunosnog sustava.
“Iako su postigli određeni uspjeh u laboratorijskim uvjetima, još nismo došli do zadovoljavajućeg rješenja i teško je reći hoće li nova istraživanja dovesti do revolucije u transfuzijskoj medicini”, komentira dr. sc. Irena Jukić, ravnateljica Zavoda za transfuzijsku medicinu komentirajući najnoviju vijest da su kanadski istraživači analizirajući bakterije u ljudskom crijevu otkrili su da u njima postoje mikrobi koji proizvode dva enzima koji mogu pretvoriti uobičajeni tip krvi krvne grupe A u univerzalno prihvaćeni tip.
“Nije stvar samo u tome da razlikujemo određene tipove krvi, nego u činjenici da danas razlikujemo više od 30 sustava krvnih grupa te 600 različitih antigena. Znanstvenici, osim toga, sve češće govore o tome da se ne može govoriti samo o podudarnosti kad je riječ o krvnim grupama i sustavima, nego i o krvnotkivnim podudarnostima, tako da je teško reći mogu li ova istraživanja stvarno dovesti do toga da se dođe do rješenja temeljem kojega će krvna grupa A dobiti svojstva univerzalne krvne grupe, kako pojašnjava sugovornica.
Vijest koju prenosi portal Science kaže kako su znanstvenici još prije četiri godine detektirali enzime u crijevima koji bi mogli ukloniti ugljikohidrate s crvenih krvnih zrnaca, no uspjeh je bio ograničen jer enzimi nisu bili dovoljno učinkoviti. Nakon četiri godine pokušaja da ih poboljšaju, tim na čelu sa Stephenom Withersom, biologom sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru u Kanadi, odlučio je potražiti bolje enzime medu ljudskim bakterijama u crijevima.
Neki od tih mikroba zastaju na crijevima, gdje “jedu” kombinacije ugljikohidrata i proteina, nazvane mucini, a mucinovi šećeri su slični onima koji određuju tip na crvenim krvnim stanicama.
Tako je dr. Peter Rahfeld prikupio uzorak ljudske stolice i izolirao njegov DNK, koji bi u teoriji trebao uključivati gene koji kodiraju bakterijske enzime, a koji probavljaju mucine.
Usitnjavanjem ovog DNK-a i ubacivanjem različitih komada u kopije najčešće korištene laboratorijske bakterije, E. coli, istraživači su pratili je li neki od mikroba nakon toga stvorio proteine sa sposobnošću uklanjanja šećera koji određuje krvnu grupu A.
U početku nije djelovalo obećavajuće. No kad su testirali dva rezultirajuća enzima odjednom – dodajući ih tvarima koje će svijetliti ako se šećeri uklone – reakcija se dogodila. Riječ je o enzimima koji izvorno potječu od bakterija u crijevima zvanima Flavonifractor plautii.
Rahfeld, Withers i njihovi kolege izvijestili su o svome rezultatu u časopisu Nature Microbiology. Sitne količine enzima, dodane jedinici krvi tipa A, mogu ukloniti ugljikohidrate koji su odgovorni za imunosni odgovor kod miješanja krvnih grupa, kako su otkrili.
“Otkrića su vrlo obećavajuća s obzirom na njihovu praktičnu korisnost”, kaže Mohandas Narla, fiziolog koji se bavi istraživanjem crvenih krvnih stanica u Centru za istraživanje krvi u New Yorku. Naime, u SAD-u krv grupe A čini jednu trećinu zaliha, što znači da bi se dostupnost “univerzalnih” darivatelja krvi mogla ovim otkrićem gotovo udvostručiti.
No i sâm Narla kaže kako su potrebna dodatna istraživanja da bi se osiguralo uklanjanje svih antigena u krvi grupe A koji izazivaju reakciju. Withers ističe da istraživači tek trebaju provjeriti nisu li mikrobni enzimi slučajno promijenili nešto drugo na crvenim krvnim stanicama, što bi moglo stvoriti probleme i onemogućiti transfuziju takve krvi. “Za sada se, međutim, fokusiraju samo na pretvaranje grupe A jer je to češći tip od krvne grupe B, pa bi eventualna mogućnost transformacije u univerzalnu krv bila vrlo značajna, kako ističe.
“Istina, takva su istraživanja potrebna jer mogu dovesti do napretka koji nam može biti vrlo značajan. Naime, stanovništvo s godinama stari, a baza darivatelja krvi sve je manja, zbog specifičnih zahtjeva koje imamo te činjenice da mlađa populacija, iz koje se darivatelji regrutiraju, postaje sve manje brojna”, kaže i dr. Jukić.