“Upozoravali smo vas da će rezolucija o Srebrenici imati negativne političke posljedice u BiH. Ignorirali ste naše stavove i argumente. Sada preuzmite odgovornost i naviknite se na ovakav odnos”, napisao je ministar Staša Košarac, jedan od trojice ministara koji su glasali protiv.
Vijeće ministara BiH na svojoj sjednici 28. svibnja nije dalo suglasnost da državljani Slovenije, Poljske i Rumunije, koji trenutno borave u BiH, 09. lipnja 2024. godine mogu glasati iz BiH za izbor novog saziva Europskog parlamenta. Ovo je odgovor na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH, ministra Elmedina Konakovića, da Vijeće ministara BiH prihvati diplomatske note veleposlanstava Slovenije, Poljske i Rumunije i dade suglasnost njihovim državljanima za organiziranje glasanja u BiH, u veleposlanstvima i konzulatima ovih država na izborima za EU. Odluka je donesena “zahvaljujući” kadrovima iz RS-a u Vijeću ministara BiH i već je povod reakcijama.
Međutim, to pravo glasanja iz BiH na izborima za europski parlament nije upitno za državljane Austrije i Hrvatske, država koje su također glasale za izglasavanje Rezolucije o Srebrenici, a što je otvorilo i mnoga pitanja, ali i nagađanja.
Bez službenog pojašnjenja, ali s jasnom porukom
Naime, podsjetimo da je ova odluka, suprotna demokratskim vrijednostima i euroatlantskim težnjama BiH, kao države kojoj je iz EU-a odobren početak pristupnih pregovora, izglasana prevagom glasova kadrova iz RS-a – zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca (SNSD), ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), te zamjenici ministra obrane Aleksandar Goganović i ministra komunikacija i prometa Ognjen Janjić iz DEMOS-a, partnera SNSD-a.
Dok za ovakvu odluku nisu dali i konkretno pojašnjenje, iz Slovenije pristiže reakcija. O ovom pitanju, između ostalih, piše i Jutarnji list navodeći kako je Slovenija putem svojih vodećih dužnosnika kritizirala BiH zbog sprječavanja slovenskih (ali i poljskih te rumunjskih) državljana da glasaju na trenutnim izborima za EU, uz upozorenje da će taj potez omesti napredak Sarajeva u pristupanju Europi.
Jutarnji list zaključuje kako “nije kriva BiH, nego ekipa koja vodi Republiku Srpsku (RS) i na sve načine pokušava dokazati da se ta država treba raspasti, a RS pripojiti Srbiji” te da se “zna kako iza svega stoje ministri podčinjeni Miloradu Dodiku koji u ime srpskog imperijalizma koristi svaku priliku kako bi pokazao da je BiH država jedino na papiru. “Oni su za to iskoristili sustav odlučivanja prema kojem je za svaku odluku Vijeća ministara potrebna suglasnost najmanje jednog ministra iz reda svakog konstitutivnog naroda”, piše Jutarnji.
Prema podacima slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova, pravo glasa na izborima za Europski parlament ima 1977 slovenskih državljana s prebivalištem u BiH
Politico tako prenosi izjavu slovenske ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon koja je ovaj potez nazvala “neprihvatljivim”, ističući da je BiH tek nedavno dobila zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora za članstvo u EU.
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar istaknula je da nedavni potezi BiH “koče njen europski napredak” i da su neshvatljivi jer je Slovenija “jedna od najaktivnijih zemalja u podršci Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu”, također prenosi Politico.
Košarac: “Naviknite se na ovakav odnos”
Izuzev Slovenaca, kažnjeni su još državljani Poljske i Rumunjske koji se nalaze na području BiH. Slovenija, Poljska i Rumunjska bile su među 84 države koje su na zasjedanju Opće skupštine UN-a u svibnju podržale rezoluciju kojom se podsjeća na žrtve genocida u Srebrenici što su ga 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. Dodikovi saveznici to zovu odmazdom zbog odluke navedenih zemalja da glasaju za UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
“Upozoravali smo vas da će rezolucija o Srebrenici imati negativne političke posljedice u BiH. Ignorirali ste naše stavove i argumente. Sada preuzmite odgovornost i naviknite se na ovakav odnos”, napisao je ministar Staša Košarac, jedan od trojice ministara koji su glasali protiv te odluke, u objavi na Instagramu.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković uputio je pisma svojim slovenskim, rumunjskim i poljskim kolegama u kojima navodi kako nedavni događaji ‘pokazuju destruktivnu namjeru da se naruše bilateralni odnosi između BiH i europskih saveznika‘.
“Ovaj je potez izveden pod malignim ruskim utjecajem koji uzima sve više maha u BiH”, zaključio je Konaković. Nije mu ostao dužan Košarac koji je uzvratio kako je krivac za blokade bošnjačka politika, a ne Dodik.
No, Košarac je nastavio s objavama, te je tako i dao odgovor na pitanje zašto su srpski ministri ovako odlučili.
“Krajnje je licemjerno od predstavnika Slovenije, Poljske i Rumunjske da nam drže lekcije o europskim vrijednostimai zaštiti ljudskih prava, a u isto vrijeme podržavaju sramotnu rezoluciju o Srebrenici i sudjeluju u projektu sotonizacije srpskog naroda na temelju krivotvorenih povijesnih događaja i podataka. Nisu ih brinule europske vrijednosti kada su odlučili glasati za rezoluciju i neutemeljeno etiketiranje srpskog naroda. Nije ih zanimalo što je rezolucija jednostrano, samovoljom bošnjačkih političara, došla pred Opću skupštinu UN-a. Nisu tada rekli kako je to opasno antiustavno i antidaytonsko djelovanje, niti su pitali predstavnike srpskog naroda što misle o tome”, napisao je ministar Košarac.
„Dodik kalkulira kome će se zamjeriti“
Ali, unatoč nedavanju suglasnosti Vijeća ministara BiH, u Stalnom izbornom tijelu Rumunjske i veleposlanstvu Poljske u Sarajevu za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdili su da će 9. lipnja biti otvorena birališta. Iz slovenskog veleposlanstva za RSE su naveli kako još čekaju instrukcije Državne komisije za izbore u Ljubljani.
Pritom je zanimljivo da srpski ministri nisu zabranili glasanje hrvatskim i austrijskim državljanima u BiH, premda su Hrvatska i Austrija također glasale za UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Kako zaključuje autor Jutarnjeg lista, očito je kako Dodik kalkulira kome će se zamjeriti, a kome ne. On je ionako već u Beogradu gdje se pod dirigentskom palicom Aleksandra Vučića u subotu (danas, 07. lipnja) održava Svesrpski sabor na kojem će donijeti rezoluciju o položaju Srba i gradnji Muzeja Jasenovca.
/Desk/