Na udaru Bruxellesa mogla bi se, nakon Kosova, naći i Srbija procjene li članice Europske unije da Beograd ne čini dovoljno da pridonese deeskalaciji krize na kosovskom sjeveru, poručio je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije Peter Stano.
Europska unija je potkraj lipnja donijela mjere protiv Kosova zbog nepoduzimanja nikakviha akcija za ublažavanje napetosti na sjeveru Kosova. Posljednju u nizu kriza započela je Priština, angažirajući policiju da omogući ulaz u četiri općinske uprave gradonačelnicima-Albancima izabranim na izborima s 3,4 posto izlaznosti koje su većinski Srbi u tim općinama bojkotirali.
Prethodno je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell 22. lipnja poručio da u četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova treba čim prije organizirati izvanredne izbore uz sudjelovanje Srba, te da Kosovo treba obustaviti policijske operacije u tim općinama, a Srbija osigurati povlačenje prosvjednika.
Kosovska je strana u međuvremenu oglasila da povlači 25 posto policijskih snaga koje su angažirane na sjeveru, dok Beograd inzistira da se moraju povući sve dodatno angažirane policijske postrojbe, a iz zatvora pustiti Srbe za koje službeni Beograd drži da su uhićeni zbog pritisaka Prištine i namjere da se represijom nastavi etničko čišćenje Srba s Kosova.
Glasnogovornik EK-a je danas, prema izvješću dopisnika TV N1 iz Bruxellesa, rekao da su Kosovu već predstavljene mjere EU-a koje su uslijedile nakon izostanka reagiranja da Priština krene “europskim putem ka deeskalaciji” i da Bruxelles sve radi u koordinaciji s 27 članica EU-a i vanjskim partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Američkim Državama”.
– Uvest ćemo i mjere protiv Srbije ako države članice procjene da u trenutnoj atmosferi i uzimajući u obzir trenutni kontekst, Srbija ne radi ništa na smirivanju napetosti, rekao je Stano odgovarajući na novinarsko pitanje.
On je konstatirao da je pristup Bruxellesa “izbalansiran, a mjere privremene”.
– Mjere mogu biti ukinute kad se procjeni da se partneri kreću u pravcu smirivanja napetosti i vraćaju normalnom procesu pregovora, dodao dužnosnik EK-a.
Stano je sredinom lipnja objasnio da restriktivne mjere protiv Kosova “bazirane na jasnim pravnim osnovama”, zbog poteza Prištine povlačenih bez konzultacija s Bruxellesom, koje su dovele do eskalacije tenzija, kao i zbog odbijanja kosovskog premijera Albina Kurtija da primjeni europski plan za smirivanje napetosti.
On je danas potvrdio da je u međuvremenu u Bruxelles stiglo pismo više desetaka europskih i američkih zastupnika u kojem se traži da EU i SAD promijene pristup u odnosu na Kosovo i Srbiju. Stano je naveo da se europska administracija o tom pismu neće oglašavati.
Istodobno, kosovski premijer Albin Kurti pozvao je danas Europsku uniju da ukine kaznene mjere Prištini i popravi odnos prema Kosovu. On je, prema izvješću portala Kosovo online, ocijenio da su mjere protiv Kosova “nepravedne”.
– Činimo sve što možemo i znamo, ali bi bilo neophodno da naši europski partneri i saveznici što prije poprave odnos prema Kosovu. Na kraju krajeva, demokratska i progresivna republika kao što je Kosovo zaslužuje da joj se pomogne sa svime što može, a ne da ima kaznene mjere, rekao je Kurti, prenosi HINA.