Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura
    • Migranti u Njemačku donijeli i nedopustivu ‘tradiciju’ u Europi: Tzv. ‘dječje brakove’
    • Papa Lav uspješno operiran od karcinoma pluća u Poliklinici Gemelli
    • MMF: Gospodarski rast BiH usporava na 2,3 posto, a inflacija raste na pet posto
    • Raport: Kako su bošnjački kadrovi spasili Ćuluma od optužnice za rušenje ustavnog poretka BiH
    • Uhićena četiri carinika zbog sumnje na korupciju – primili mito za ‘ne carinjenje’ robe
    • EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije
    • Vrhovni sud FBiH potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora JP Autoceste FBiH Elmedina Volodera i ostalih
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Samo dobre stvari

    Zbog brzih AI odgovora gubimo naviku razmišljanja, upozoravaju britanski znanstvenici

    republikaBy republika18.05.2026No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Prema pisanju BBC Newsa, sve veća upotreba alata umjetne inteligencije koji trenutačno nude odgovore na pitanja i složene probleme mogla bi negativno utjecati na ljudsku inteligenciju, upozorio je Royal Observatory Greenwich (Kraljevski opservatorij Greenwich).

    Ova institucija, jedna od najstarijih namjenski izgrađenih znanstvenih ustanova u Velikoj Britaniji, poznata je po svom doprinosu astronomiji.

    Direktor grupacije Royal Museums Greenwich, Paddy Rodgers, izjavio je da bogata povijest istraživanja pokazuje snagu ljudskog znanja i znatiželje, ali i potrebu da se izbjegne “potpuna ovisnost” o umjetnoj inteligenciji.

    “Oslanjanje isključivo na instant odgovore prijeti gubitkom navike postavljanja pitanja i kritičkog promišljanja, što je temelj znanja, stručnosti i inovacija”, rekao je Rodgers.

    Njegove izjave dolaze u trenutku velike transformacije Kraljevskog opservatorija kroz projekt “First Light”. Kako je rekao za BBC, cilj projekta je “iskoristiti strast svih astronoma tijekom posljednjih 350 godina i tu strast predstaviti kroz znanost”.

    Rodgers ističe da mnoga velika otkrića ne bi bila moguća bez tehnoloških inovacija, ali ni bez ljudske potrebe da sami tragamo za odgovorima, istražujemo i dolazimo do neočekivanih rezultata koje sustavi umjetne inteligencije možda nikada ne bi ponudili.

    Prema njegovim riječima, rani astronomi prikupili su golemu količinu podataka o svemiru koji će se kasnije koristiti za stvari o kojima tada nisu mogli ni razmišljati. Njihov rad uključivao je i aktivnosti koje bi, kako kaže, “stroj smatrao nepotrebnima”.

    “Ljudi su to ipak radili, a ti podaci su 150 godina kasnije postali vrijedan resurs koji je pomogao u provjeri novih ideja o čimbenicima koji utječu na navigaciju na Zemlji”, objasnio je Rodgers.

    Danas Royal Observatory Greenwich djeluje kao muzej koji prikazuje znanstvena istraživanja i otkrića iz prošlosti.

    Umjetna inteligencija kao pokretač i izazov u znanosti

    Istodobno, umjetna inteligencija već ima značajnu ulogu u modernim znanstvenim dostignućima. Tijekom 2024. godine, Demis Hassabis osvojio je Nobelovu nagradu za kemiju zahvaljujući “revolucionarnom” radu na proteinima, osnovnim gradivnim elementima života. Hassabis, glavni izvršni direktor tvrtke DeepMind, koristio je AI za predviđanje strukture gotovo svih poznatih proteina i razvio alat AlphaFold2.

    Suosnivač LinkedIna i investitor Reid Hoffman opisao je umjetnu inteligenciju kao “transformaciju kognitivne izvrsnosti”.

    “Koristite je kao protutežu. Na primjer, pitajte AI što nije dobro u vašoj ideji”, rekao je nedavno za BBC-jev podcast Radical.

    Akademici i studenti također navode pozitivna iskustva korištenja AI tehnologije u istraživanju, posebice za preispitivanje ideja i zajedničko pronalaženje rješenja. Jedan predavač s Oxford Brookes Universityja izjavio je prošle godine za BBC da “odgovorna upotreba AI alata omogućuje studentima da se usredotoče na važnije dijelove učenja i vlastiti razvoj”. Ipak, upozorio je da potpuno “prebacivanje razmišljanja” na umjetnu inteligenciju pokazuje i njezina ozbiljna ograničenja.

    Generativni AI alati koji mogu odgovarati na sve složenije zahtjeve kroz tekst, slike, video i audio sadržaj razvijaju se iznimno brzo. Chatbotovi su od jednostavnih asistenata postali digitalni sugovornici, generatori slika stvaraju gotovo savršeno realističan sadržaj, dok novi napredni modeli čak otkrivaju softverske pogreške stare više desetljeća.

    Iako tehnološki napredak izaziva oduševljenje, istodobno raste i zabrinutost zbog pretjeranog oslanjanja na ove sustave.

    Rodgers je podsjetio da su raniji internetski alati, poput Wikipedije, omogućavali korisnicima da lako provjere izvore informacija i procijene njihovu pouzdanost. Kako kaže, kod brzih AI odgovora takvi izvori često izostaju, zbog čega korisnici postaju “sve udaljeniji od provjerljivih i pouzdanih informacija”.

    Unatoč tome, alati umjetne inteligencije koji korisnicima nude gotove informacije bez potrebe za samostalnim istraživanjem postaju sve dominantniji. AI pregledi sada su zamijenili klasične prikaze poveznica na vrhu Google pretraživanja, dok slične funkcije testiraju i društvene mreže poput TikToka i platforme X.

    AI čovjek mozak odgovori razmišljanje znanstvenici
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Zašto u nordijskim jezicima ne postoji riječ za „molim”?

    11.10.2026

    Preselila se iz Los Angelesa u Dansku u potrazi za boljim životom: Šest godina trebalo joj je da shvati najvažniju lekciju

    10.10.2026

    Navi Pillay, bivša visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, dobitnica Nobelove nagrade za mir

    10.10.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura

    Migranti u Njemačku donijeli i nedopustivu ‘tradiciju’ u Europi: Tzv. ‘dječje brakove’

    Papa Lav uspješno operiran od karcinoma pluća u Poliklinici Gemelli

    MMF: Gospodarski rast BiH usporava na 2,3 posto, a inflacija raste na pet posto

    Raport: Kako su bošnjački kadrovi spasili Ćuluma od optužnice za rušenje ustavnog poretka BiH

    Kolumne

    Smjena vlasti: Lekcija koju učimo trideset godina

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Pas

    Bieber: EU mora promijeniti ili preispitati odnose sa Srbijom

    Stipe Jukić, iz našeg malog mista Višići: Utabanim stazama najuglednijih ili konceptualni umjetnik jakih poruka

    Promo

    HKD Napredak organizira predstavljanje filma ‘Od kralja Tomislava do danas’

    HT Eronet uz Mediteran Film Festival koji već 27 godina okuplja filmske autore i publiku

    U Mostaru ‘107. Šantićeve večeri poezije’

    NEUM UNDERWATER FILM FESTIVAL 2026 – Svijet mora u Neumu

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.