Zbog neispunjavanja obveza naše zemlje iz Ugovora o Energetskoj zajednici ugrožena je realizacija nekih vrlo važnih projekata koje je BiH kandidirala za financiranje iz EU fondova, ali i pristup novčano vrlo bogatom Regionalnom programu koji bi mogao donijeti brojne prednosti za BiH, a među projektima je i izgradnja dugo-očekivanog plinovoda kroz Hercegovinu do Novog Travnika.
Ovo su neke od glavnih stavki koje je moguće pročitati u odgovoru koji je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović uputio na zastupničko pitanje državnog zastupnika Šemsudina Mehmedovića, a koje je glasilo što je ovo Ministarstvo konkretno napravilo u pogledu pripreme projekata iz oblasti energetike i njihovom kandidiranju prema EU fondovima. U odgovoru se navodi kako BiH kao punopravna članica Energetske zajednice kandidira projekte iz energetskog sektora (električna energija i plin) za formiranje liste projekata od interesa za Energetsku zajednicu-tzv. PECI lista. Ova je lista baza Europskoj komisiji za kandidiranje projekata koji će se financirati iz EU fondova.
Trenutno se na važećoj listi pod nazivom PECI nalazi nekoliko projekata kao što su 400 kV interkonekcija Višegrad-Bajina Bašta-Pljevlja (BiH-Srbija-Crna Gora), 400 kV interkonekcija Banja Luka-Lika (BiH-Hrvatska), plinska interkonekcija Zagvozd-Posušje-Novi Travnik s ogrankom za Mostar, kao i plinska interkonekcija Lička Jasenica-Tržac-Bosanska Krupa.
Jadransko-jonski plinovod
Također, na ovoj se listi nalazi i projekt Jadransko-jonskog plinovoda za koji je BiH uz Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju izrazila interes. Međutim, ono što je posebno naglašeno u odgovoru je činjenica da neispunjavanje obveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici predstavlja prepreku da bi se pojedini projekti realizirali financiranjem iz EU fondova, a jedan od slučajeva je i projekt interkonekcije Višegrad-Bajina Bašta-Pljevlja koji je odobren još 2015. godine, ali je zaustavljen, odnosno na čekanju sve dok BiH ne ispuni obveze iz tzv. trećeg paketa EU direktiva.
Ovime je odložena realizacija 10 milijuna eura koji se odnose na BiH. No, ovo je tek dio priče budući da je na summitu u Parizu donesen i Regionalni program u vrijednosti od čak 235 milijuna eura za projekte iz energetskog sektora, ali BiH u trenutnoj situaciji, ukoliko hitno ne donese regulativu za ovu oblast usklađenu s EU direktivama, kao i odgovarajuće akcijske planove, neće biti u mogućnosti financirati projekte iz fonda za navedeni Program. Međutim, treba navesti kako je sporazumom 3 resorna ministra u BiH (Šarović-Džindić-Đokić) od 13. listopada 2016. dogovoreno da se do 31. ožujka 2017. godine usvoji zakonska regulativa za električnu energiju i plin u skladu s navedenim trećim paketom EU direktiva.
Strateški dokumenti
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dodaju i kako je nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost u fazi izrade, a po planu rada planirano je uskoro bude usvojen u Vijeću ministara. Zbog cjelokupne situacije iz Ministarstva upozoravaju i kako zbog nedonošenja strateških dokumenata u sektorima energetike zadnjih nekoliko godina (2014-2016) uskraćeni smo pristupu IPA fondovima. Pojašnjavaju kako na godišnjoj razini u te dvije oblasti gubimo približno 20 milijuna eura, što za ove tri godine iznosi oko 60 milijuna eura.
Kada je u pitanju trenutna situacija po pitanju energetskih strategija iz ovog Ministarstva podsjećaju kako je RS 2011. godine usvojio dokument “Strategija razvoja energetike Republike Srpske do 2030. god.”, dok je Vlada Federacije 10. ožujka ove godine donijela odluku kojom se daje suglasnost resornom ministarstvu za izradu energetske strategije Federacije za razdoblje 2015.-2035.
Nakon toga usvojen je projektni zadatak te se provodi procedura izbora konzultanata. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pokrenulo je konzultacije s entitetskim ministarstvima s ciljem definiranja principa na osnovu kojih će, kada se završi i usvoji energetska strategija Federacije, od dvije entitetske strategije formirati strateški dokument na razini BiH.
(izvor: Dnevni list)