U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u EU, za članstvo bi glasalo 71,2% ispitanika, odnosno sedam od deset građana. Ulazak u EU bi podržalo 83,8% ispitanika u Federaciji BiH, 48,3% u Republici Srpskoj i 75,1% ispitanika u Distriktu Brčko. Podsjetimo kako je 2021. godine na ovo pitanje potvrdno odgovorilo 80,6% ispitanih građana u BiH, iz Federacije njih 90,7%, iz RS-a se bilježila nevjerojatno visoka podrška od 61,7% te Distrikta Brčko čak 85%, analizira Dnevni list.
Direkcija Europskih integracija (DEI) BiH i ove godine, u lipnju, je provela istraživanje javnog mnijenja o stavovima građana o članstvu u EU i procesu integracija u EU. Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorku od 1.200 ispitanika koji je reprezentativan na razini cijele države i dalo je zanimljive rezultate.
Članstvo BiH u EU podržava 71,2% građana, ali njih više od 24% je mišljenja kako BiH nikada neće biti članica EU-a. Međutim, ukoliko se analiziraju rezultati ispitivanja u posljednje četiri godine, jasno je kako podrške članstvu BiH u EU opadlo za skoro 10%, iako je ona i dalje visoka. Najveći pad podrške tijekom ovog razdoblja bilježi se u RS-u – od čak 61,7% u 2021. godini do manje od polovice ove godine istraživanja – 48,3%.
Podsjetimo kako je 2021. godine na ovo pitanje potvrdno odgovorilo 80,6% ispitanih građana u BiH, iz Federacije njih 90,7%, iz RS-a se bilježila nevjerojatno visoka podrška od 61,7% te Distrikta Brčko čak 85%. Ukoliko se ovaj trend nastavi i sljedeće četiri godine, podrška europskom putu BiH mogla bi se opasno približiti tek nešto natpolovičnoj većini. Za ovakva stajališta zasigurno imaju velike „zasluge“ bh političari.
Visoka podrška koja opada
U ispitivanju koje je provela DEI, bilo je 50,4% Bošnjaka, 32,3% Srba, 15,4% Hrvata te 1,9% ostallih.
U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u EU, za članstvo bi glasalo 71,2% ispitanika, odnosno sedam od deset građana. Ulazak u EU bi podržalo 83,8% ispitanika u Federaciji BiH, 48,3% u Republici Srpskoj i 75,1% ispitanika u Distriktu Brčko.
Zanimljivo je kako je u ovogodišnjem ispitivanju postotak podrške kod ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske smanjen za oko dva
posto u odnosu na prošlu godinu, a blagi porast podrške ulasku u EU od 3,6% zabilježen je kod ispitanika iz Brčko distrikta BiH.
Ukoliko se osvrnemo na istraživanje od prošle godine – za podršku ulaska BiH u EU je bilo 73,3% ispitanika u BiH, od toga 86% njih iz Federacije BiH, a iz RS 50,6% te Distrikta Brčko 71,5%. Protiv je bilo 15,2% ispitanika na razini BiH, od toga 6,8% iz Federacije BiH, a 30% iz RS-a te 21,6% iz Distrikta Brčko.
Također, ako promotrimo rezultate istraživanja javnog mnijenja na ovo pitanje iz 2022. dolazimo do zaključka da polako opada podrška članstvu BiH u EU, iako je ona i dalje u vrlo viskom postotku.
Pad podrške članstvu u EU
Naime, 2022. godine rezultati ispitivanja javnog mnijenja su izgledali ovako: čak 77,4% ispitanika u BiH bi na eventualnom referendumu za članstvo BiH u EU glasalo ‘ZA’. Od toga, iz Federacije njih nevjerojatnih 90,1% iz RS-a vrlo značajnih 54,5%, a Distrikta Brčko 73,8%.
Ali, ukoliko se vratimo na razultate za još jednu godinu, 2021., zamijetiti ćemo o kojoj se, zapravo, razlici radi. Naime, tada je na to pitanje potvrdno odgovorilo 80,6% ispitanih građana u BiH, iz Federacije njih 90,7%, iz RS-a se bilježi nevjerojatno visoka podrška od 61,7% te Distrikta Brčko čak 85%.
Ovaj trend povećanja podrške članstvu BiH u EU, a koja se može analizirati iz rezultata ispitivanja DEI-a tijekom protekle četiri godine, počeo je nakon 2020 godine. Tada su odgovori ispitanika na ključno pitanje glasili ovako – 75,6% ispitanika odgovorilo bi potvrdno za članstvo BiH u EU, od toga u FBiH bi potvrdno odgovorilo 87%, njih 55% iz RS-a i 83,6% iz Distrikta Brčko.
Kao ključni zaključak analize podrške rezultata ispitivanja javnog mnijenja rezultata o podršci bh žitelja pristupanju BiH u EU nameće se činjenica kako se ista, iz godine u godinu smanjuje, a posebno se to očituje po rezultatima stavova žitelja iz RS-a koji su sve nepovjerljiviji prema članstvu BiH u EU. Vrlo vjerojatno je kako je ovakav stav rezultat politike vladajućih u tom entitetu te prvenstveno i aktualnog predsjednika tog entiteta Milorada Dodika.
Zašto podržavaju, a zašto ne podržavaju ulazak BiH u EU
Nadalje, po ovogodišnjim rezultatima istraživanja, kao tri najvažnija razloga podrške članstvu u EU među ispitanicima su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1%), jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti (32,3%) i poštivanje zakona i propisa (19,9%).
Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU su veći troškovi života i porezi (43,7%), prevelika centralizacija (13,7%), iseljavanje stanovništva (12,8%), gubitak raznolikosti kultura (12,5%) te povećanje birokracije (7,5%).
Također, većina ispitanika (54,6%) očekuje da bi se, nakon ulaska BiH u EU, životni standard građana značajno poboljšao. Ispitanici u najvećem
postotku (45,3%) smatraju kako će EU učvrstiti unutarnje odnose i nastaviti s proširenjem.
Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (42,2%) najveću korist od ulaska BiH u EU će imati mladi, ali su i dalje na drugom mjestu političari, potom slijede poduzetnici te studenti i istraživači, dok će prema mišljenju ispitanika najmanje koristi imati poljoprivrednici. Najviše ispitanika (34,4%) smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, a razlog koji kod ispitanika bilježi rast je unutarnje stanje u EU (13,6%).
Percepcija građana o donatorima: Nakon EU-a, najviše pomažu Turska, Rusija i Kina
Građani nastavljaju prepoznavati reforme kao nužne za unaprijeđenje svakodnevnog života, a prema mišljenju svakog drugog građanina (41,6%) najpotrebnija reforma je borba protiv korupcije.
Najveći broj ispitanika u BiH, njih 59% i dalje prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH. U FBiH taj postotak mišljenja prevladava kod 70% ispitanih, a u RS-u 40% te Distriktu Brčko 61,2%.
Rezultati su pokazali kako, nakon EU, građani FBiH, njih 17,2% smatraju kako je najveći donator Turska (ovdje valja napomenuti da je velika većina ispitanih u FBiH bošnjačke nacionalnosti), a u RS-u kako drugo mjesto na ljestvici donatora pripada Rusiji (21,9%) te Kini (14%).
Čak 24,4% građana smatra da BiH neće nikada ući u EU
Na pitanje kada bi BiH mogla ući u EU, građani BiH su poprilično optimistični – njih 39,6% ocijenilo bi kako bi to moglo biti za najviše 10 godina, što se može protumačiti dobijanjem kandidatskog statusa i donošenja odluke EU o početku pristupnih pregovora s BiH. Ali, s osvrtom na prijašnje rezultate, raste postotak onih koji smatraju kako bi se to moglo dogoditi za najviše 15 godina. Tako je ove godine odgovorilo 22,4% ispitanih, a za razliku od 19,3% prošle godine ili 15,4% iz 2022. godine.
No, u blagom padu je postotak onih koji smatraju da će BiH u EU ući za najviše 20 godina – tako je odgovorilo 13,6%. Ali, čak 24,4% ocjenilo je kako BiH nikada neće postati članicom EU-a.
S druge strane, ipak se nastavlja trend rasta mišljenja bh građana kako europski put BiH nema alternativu. Iako su mišljenja građana prošli put bila podijeljena, ove godine njih 53,9% misli kako europski put nema alternativu, za razliku od rezultata istraživanja prošle godine (45,4%) ili 2022. godine (48%). Generalno, polovica građana vjeruje da europski put BiH nema alternativu, dok je suprotnog mišljenja najmanje jedna trećina građana u BiH.
(Izvor: Dnevni list)