U središtvu Sarajeva, ispred katedrale Srca Isusova, nepoznate osobe stavile su povez preko očiju na spomeniku svetom papi Ivanu Pavlu II. Ovo je prvi put nakon 2014. godine od kada je postavljen, da je na spomeniku “intervenirao nepoznati počinitelj”. Do sada spomenik nije bio čak ni išaran i postao je svojevrsni simbol Sarajeva i omiljena lokacija za fotografiranje posjetitelja glavnog grada BiH te je crni povez oko očiju kipa pape vrlo lako povezati kroz polemike oko najavljene mise i komemoracije žrtvama Bleiburga.
Ova tema, potpuno je potisnula skandale i manipulaciju oko javnih nabavki medicinske opreme, potrošenih milijuna, ali i skoro 30.000 nezaposlenih – što je također crni epilog posljedica panedmije. Međutim, ovo je otkrilo i stare tabue s kojima se niti jedna “strana u postupku” do sada nije bez zadrške, iskreno i hrabro i unatoč svemu – nije pozabavila.
Zbog pandemije, misa nije moguća na Bleiburgu, pa su je “prebacili” u – Sarajevo
Naime, posljednjih nekoliko dana ne samo sarajevsku, nego i bh. javnost potresaju polemike oko najave svete mise za 16. svibnja u 12.15 sati u sarajevskoj katedrali za žrtve blajburškog križnog puta, kao i svih drugih žrtava rata i poraća, a kako je to potvrđeno medijima iz tajništva Vrhbosanske nadbiskupije.
Za podsjetiti je da su biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH na zajedničkom zasjedanju 2. ožujka ove godine u Banja Luci, dogovorili da kardinal Puljić predvodi misu u okviru komemoracije na Bleiburškom polju.
Prema najavama ovogodišnje komemoracije na Bleiburgu, planirana je komemoracija prema okvirnim smjernicama programa proteklih godina: molitva kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, sveta misa koju predvođena jednim od hrvatskih nad/biskupa, molitva za žrtve Bleiburške tragedije islamske vjeroispovijesti, i polaganje vijenaca. Pokrovitelj komemoracije su Hrvatski sabor (RH) i Hrvatski narodni sabor (BiH).
Međutim, zbog aktualne pandemije i nemogućnosti održavanja spomenute komemoracije i velikih poteškoća prigodom eventualnog prelaska državne granice, dogovoreno je kardinal Puljić slavi misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, a što je i sam kardinal potvrdio za medije.
Oštre reakcije
Nakon ovoga uslijedile su oštre reakcije od strane političkih stranka i drugih javnih osoba u Sarajevu. Ovo su osudila i dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić (DF) i Šefik Džaferovic (SDA), dok se Milorad Dodik (SNSD) nije oglasio po ovom pitanju, tim više jer on sam ima vrlo oštre stavove po pitanju nekadašnjeg NDH režima.
No, političke stranke, SDA, SDP, DF, Naša stranka, kao i udruženja antifašista, židovska zajednica, burno su reagirale pozvavši na otkazivanje mise. Također, nekoliko organizacija najavilo je prosvjede za 16. svibanj ukoliko se misa u katedrali Srca Isusova ipak održi.
S druge strane, Hrvatski narodni sabor podržalo je održavanje mise te samog kardinala vrhbosanskog Vinka Puljića koji bi je trebao predvoditi, podrškom se oglasio posebno i HDZ BiH, kao i HDZ 1990, HSP BiH.
Jedna partija, jedna istina
“Žao mi je da i nakon 30 godina od dolaska demokracije na ove prostore i svega onoga što nam se događalo u nedavnom ratu ima onih koji bi nas, umjesto da se distanciraju od svih zločina, željeli vratiti u vrijeme jednoumlja kada je vladala samo jedna partija i postojala smo jedna istina koju odredi ta partija”, kazao je mons. Tomašević za Hinu.
“Crkva je molila za pokojne i ubuduće će moliti ne dopuštajući da bude uvučena u bilo koju ideologiju. Ta molitva ne bi trebala smetati nijednom čovjeku dobre volje”, kazao je glavni tajnik Biskupske konferencije BiH za Hinu, a prenosi Slobodna Dalmacija u petak 8. svibnja.
Za žrtve moli imam u Zagrebu i kardinal u Sarajevu
Počasni predsjednik HKD Napredak, teolog, prof.dr. Franjo Topić, komentirajući ovu cjelokupnu situaciju kazao je da je misa za žrtve Bleiburga nepotrebno ispolitizirana.
“To je nepotrebno, a mislim da je Crkva i u ovom posljednjem ratu pokazala djelom i riječima svoje lice. Nikad nije prihvaćala zločinačke pokrete i bilo što tog tipa. Misa za žrtve Blajburga u Sarajevu je previše politizirana i nema potrebe za tim. To je prije svega molitva i time Crkva ne ulazi u prosudbu NDH, krivnje i odgovornosti. Ova misa slučajno je došla u Sarajevo, poznato je da je ove godine misu u Bleiburgu trebao voditi naš kardinal Vinko Puljić, kako je tijekom pandemija koronavirusa, tako i kardinal nije mogao gore otputovati, zato će misu imati u sjedištu svoje biskupije. Također, važno je da će se u Zagrebu jedan od imama moliti za žrtve. Ovo nije prilika da se govori o Jasenovcu i Bleiburgu. Nije prilika da se prepucavamo, to nikom ne treba. Svako politiziranje nije dobro došlo i spominjati Jasenovac u ovom kontekstu. Što se mene tiče ja sam davno za Jasenovac rekao da je tamo počinjen zločin. Ne treba relativizirati žrtve, naravno da je i Bleiburgu bilo krivih ljudi, bilo je oficira i tako dalje, ali tamo su stradali i nevini ljudi. Pobijeni su bez suda. Crkva neće presuđivati u ovom pitanju”, rekao je Topić za Dnevni avaz, kazavši da se “treba suprotstaviti ideji da će kardinal i Crkva na misi obnoviti NDH”.
Biskupija u Klagenfurtu zabranila održavanje mise
Podsjetimo da je prošle godine, također na ovu godišnjicu, Biskupija Gurk-Klagenfurt odbila dati dopuštenje za održavanje mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga jer se ona, kako su naveli iz austrijske bisupije, “politički instrumentalizira”. Ova odluka naišla je na duboko neslaganje iz Hrvatske biskupske konferencije te su naveli kako “smatraju da uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskoga naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih”.
Tajnik biskupije u Klangenfurtu monisnjor Engelbert Guggenberger prošle godine je ovom prilikom kazao da je “sveta misa na Bleiburgu dio manifestacije koja se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti” te da šteti “ugledu Katoličke crkve”.
Austrijska novina agencija APA prošle godine je javila kako se zabrana držanja mise odnosi samo na više crkvene dužnosnike poput biskupa, dok se privatna liturgija u manjim okvirima ne može zabraniti, pozivajući se na izjavu glasnogovornika nadležne dijeceze Gurk-Klagenfurt, Matthiasa Kapellera koji je tada rekao da se „radi o privatnom posjedu, a u Austriji svatko može na svoj privatni posjed pozvati svećenika da mu tamo održi misu“.
No, prošle godine misa se održala – mons. Fabijan Svalina je služio svetu misu u koncelebraciji s 32 svećenika Krčke biskupije koji su bili na hodočašću te više svećenika iz BIH i hrvatskih katoličkih misija, a propovijed je održao krčki biskup mons. Ivica Petanjak.
Tabu tema – Muslimani u NDH
U Pavelićevom režimu bili su brojni visoki časnici, vojnici, ali i njegovi najbliži suradnici muslimanske vjeroispovijesti, iako to brojni današnji Bošnjaci žele minimalizirati.
Našto iscrpnije o tome pročitajte OVDJE.
Od ukupno 93 generala, u Pavelićevoj ustaškoj službi bilo je čak 13 srpskih oficira. Gotovo svi su bili na važnim položajima, neki su dobili najviša državna odlikovanja za zasluge
Iscrpnije o Srbima u Pavelićevoj NDH pročitajte OVDJE.
Prema nekim izvorima, u II. svjetskom ratu, kao pripadnici Oružanih snaga NDH iz BiH poginulo je 28.000 muslimana i 22.000 Hrvata.
Podsjetimo i na ‘Handžar diviziju’, formiranu na inicijativu Hitlerovog bliskog suradnika Hajnriha Himlera, koju je činilo 23.200 Muslimana i 2.800 Hrvata, dok su oficiri bili većinom Nijemci.
Povijsni zapisnici svjedoče da je partizanski potpukovnik Hamdija Omanović, na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a u travnju 1945. godine kazao: “Neki ljudi govore da muslimani nisu pošli za ustaškim pokretom, da se nisu našli u redovima ustaša i okupatora, ali, drugovi i drugarice, mi muslimani moramo priznati da se ogromna većina muslimana našla na strani okupatora”.
Dr. Džaferbeg Kulenović, potpredsjednik vlade NDH; Osman Kulenović potpredsjednik Vlade NDH; Ademaga Mesić Pavelićev doglavnik; Mehmed Alajbegović, ministar vanjskih poslova u vladi NDH; Himlija Bešlagić, ministar prometa i javnih radova; Meho Mehičić, ministar u ministarstvu skrbi za propala zemljišta; Edo Bulat, ministar za oslobođena područja itd.
Međutim, to su stalne tabu-teme kojima se i danas u život vraćaju aveti prošlosti. Niti kod Hrvata, a niti kod Bošnjaka koji, kako se čini, žele baštiniti samo antifašističku, a ne i dokazanu fašističku prošlost, još nema istinskog suočavanja kao što je to davno prije učinila Njemačka.
No, na kraju, ova tema, potpuno je potisnula skandale i manipulaciju oko javnih nabavki medicinske opreme, potrošenih milijuna, ali i skoro 30.000 nezaposlenih – što je također crni epilog posljedica panedmije. Međutim, ovo je otkrilo i stare tabue s kojima se niti jedna “strana u postupku” do sada nije bez zadrške, iskreno i hrabro i unatoč svemu – nije pozabavila.
Umjesto toga, na spomenik svetom Ivanu Pavlu II. ispred katedrale u Sarajevu, ni krivom ni dužnom, stavljen je crni povez oko očiju, a novu-staru zapaljivu temu spremno su dočekale vječno zavađene političke stranke želeći za sebe “probuditi” pokradeni, nezaposleni i gladni narod.
(Republikainfo.com/V.S.)