Dok je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (GV HNS) Božo Ljubić kazao kako odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o promjenama izbornog zakona BiH, nametnuta netom nakon održanih izbora, ne provodi u potpunosti presudu u ‘slučaju Ljubić’, visoki predstavnik u BiH je kazao kako je “presuda Ljubić gotova”. Ovime, čini se, za Schmidta je ‘presuda Ljubić’ završena stvar, a i “preporučuje da se rasprava ‘Ljubić’ ovim završi”. No, sam apelant, Božo Ljubić, kaže da je to dobar smijer, ali ne u potpunosti.
“Presuda Ljubić je ovime gotova, a postoje dvije vizije zemlje i treba ih uskladiti. Jedan pristup je tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jedna država. S pravom postoji još jedan koncept, a to je onaj koji dovodi u pitanje kako etničke diferencijacije mogu osigurati da svi imaju ista prava – a to je ulaznica za EU integracije”, rekao je Schmidt na prvoj konferenciji za medije nakon izbora i nakon što je nametnu određene promjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.
“Treba kazati da je njegova odluka korak u pravom smjeru. Njegova odluka definitivno sprječava planirani, bošnjački izborni inženjering da se ovlada konrolnim paketom od jedne trećine u domu naroda Kluba Hrvata i tako Hrvate potpuno eliminira iz vlasti. S druge strane, smatram da je ova odluka zadnja poruka onima koji su do sada opstruirali dogovore oko izmjena Ustava i Izbornog zakona da u konačnici moraju pristupiti u dobroj vjeri razgovorima i implementaciji odluka”, komentirao je Ljubić za RTV H-B.
“Dayton 2 odlučuje se u BiH”
Schmidt je rekao kako će se sastati s predsjednicima građanskih inicijativa i s mladima, ”ne s političarima”. ”Susrest ću se s umjetnicima. Imam zanimljiv dijalog i s ljudima iz filma. Moramo se odmaknuti od toga da se samo predstavnici stranaka donose odluke o budućnosti zemlje”, rekao je.
Dodao je kako “nada da će doći do Daytona 2 ne vodi u pravom smjeru”. ”Dayton 2 – neće se donijeti odluka u nekoj bazi zrakoplovnoj Americi. To se odlučuje ovdje. U federalni Ustav sam zato upisao dvije stvari koje nisu ni primijećene. To je emancipacija građana, a da ne moraju prethodno objaviti tko su i što su. To nije jednostavno ali je to dobar put”, rekao je Schmidt te dodao kako će se ovo, u roku jedne godine, moći u roku jedne godine provesti u parlamentarnu proceduru.
Govoreći o popunjavanju Doma naroda, visoki predstavnik je kazao kako shvaća da se moraju tražiti drugi načini.
”Zbog toga sam uveo rokove da se nominiraju kandidati i ukoliko se ne donese odluka u određenom roku, onda će se taj proces prilagođavati. Kada je riječ o raspravi – ona tri postotka su shvaćena na različite načine. Ja shvatim da moramo tražiti druge mogućnosti, pa sam došao do toga da povećamo broj izaslanik sa 17 na 23, proporcionalno sam povećao s 7 na 11 kod Ostalih. Zbog čega? Disproporcionalnost je bila jako velika. Želio sam uzeti u obzir sudske presude i možda uvedem jedan novi aspekt ili perspektivu. U postupku izbora predsjednika su također uvedene novine jer je u jednom korpusu bila jasna većina u jednoj stranci pa je to iskorišteno za blokade. Zato sam dao rokove s obvezom da se nominuju kandidati. Ukoliko se ne donese odluka u određenom roku, taj proces će se opet prilagođavati”, naveo je Schmidt.
“Preporučujem da rasprava ‘Ljubić’ ovim završi – odluke otvorile put do kandidature BIH”
”Preporučujem da se diskusija ‘Ljubić’ ovim završi. Za mene je slučaj Ljubić pravno okončan”, rekao je i dodao kako se nada da su njegove odluke otvorile put da BiH možda dobije status kandidata možda čak i do kraja ove godine.
Upitan je li svojim odlukama samo ohrabrio etno nacionalne politike, Schmidt je odgovorio: “Mene ljuti, zapravo, da povremeno komentiramo ovu ili onu politiku. Mislim da mlade ljude, prije nego pobjegnu, treba uključiti. S mojim odlukama građani mogu sami u (federalni) parlament dostaviti prijedlog zakona. Ne na državni parlament.”, rekao je i usporedio Federaciju BiH sa “šepavom patkom”.
”Ali kad je riječ o Federaciji, hajdemo razmisliti da Dom naroda, koji je etnički strukturiran, zar ne bismo trebali ići više u pravcu da se u zakonu zastupe regionalni interesi. Iz presude ‘Ljubić’ se može vidjeti da ti etnički korpusi ne predstavljaju kantone, nego iz njih dolaze”, rekao je Schmidt.
”Jednu stvar nisam postigao svojim odlukama. Sad nitko ne može kazati ‘ja neću sudjelovati’ – on sad mora sudjelovati u izborima odlukama koje se donose u parlamentu. Moramo raditi sa svima, a moj zadatak je funkcionalnost a ne da se napravi raspodjela stranačke zastupljenosti”, rekao je.
Na pitanje sarajevskih medija je li narušio suverenitet BiH jer se premijer Hrvatske hvalio da je s njime dogovorio nametnute odluke i sebi pripisuje zasluge, Schmidt je rekao kako odluke donosi sam “iako su iz Hrvatske dolazile razne primjedbe, nekada ljubazne, nekada manje ljubazne”.
Blokade se više ne mogu dogoditi
“Ne može biti da četiri godine one većine koje su birane ne donose odluke”, kaže podsjećajući na slučaj Federacije BiH. “Moj cilj je bio i ostao da nam se ovog puta to ne može dogoditi. Zemlja koja treba u EU – mora stvoriti osnove. Zato sam ja stvorio uvjete za to, da u kratkom periodu nakon izbora donesu odluke tko će biti predsjednik, premijer i tako dalje. Čudi me da je ovog ili onog takvo nešto iznenadilo. Ja sam utvrdio da su moji razgovori sa predstavnicima stranaka i odgovornima koji su izrazili razumijevanje za moju odluku. Nije normalno da u jeku izbornog dana da se tako mirno i trezveno razgovara. Ako vas zanima koje su to partije, to su od SDA, do DF, do HDZ-a, i građanskih stranaka koje su mi vrlo važne”, kazao je Schmidt.
Ljubić: “Nije potpuna implementacija, ali korak u pravom smjeru”
Komentirajući kandidaturu i izbor Željka Komšića na hrvatsku poziciju u Predsjedništvu, Ljubić je kazao:”Kada se već kandidirao i dobio glasove koje je dobio, trebao je biti diskvalificiran zato što, temeljem odluke Ustavnog suda koja izravno nalaže da konstitutivnost podrazumijeva legitimno političko predstavljanje i to na svim administrativno-političkim razinama, a to znači i Predsjedništvo BiH. Dakle, temeljem toga dijela odluke Ustavnog suda on ne bi mogao obnašati dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. S druge strane, i po Ustavu on je nesposoban obnašati ovu dužnost jer nije u stanju da, ukoliko bi bio preglasan u Predsjedništvu, uputiti priziv hrvatskom klubu u Domu naroda jer ga taj klub ne priznaje. Na žalost, izgleda da ni on ne priznaje taj klub jer negira konstitutivnost naroda. Prema tome, ima se puno toga uraditi, ali je važno da će ova odluka Schmidta omogućiti da hrvatski legitimni predstavnici, zajedno sa legitimnim predstavnicima Srba i Bošnjaka, uđu u vlast i nakon konstituiranja vlasti odgovorno pristupe dogovorima oko Ustava i Izbornog zakona kao i implementacije Europskog suda za ljudska prava da se svakom građaninu omogući kandidiranje i hrvatskom narodu legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu i u Domu narodu”, rekao je Ljubić, kazavši kako će se Schmidtovom odlukom “omogućiti zadržavanje većine u Klubu Hrvata.
Ali, po njemu, to nije dovoljno.
“Međutim, to nas neće zadovoljiti, mi tražimo potpuni legitimitet u hrvatskom klubu jer je Dom naroda po odluci Ustavnog suda, institucija koja treba zastupati konstitutivne narode, a nije kao dom županija. Ponavljam da se ne radi o potpuno implementaciji, ali je to korak u pravom smjeru o stvoriti će bolju klimu u BiH da pristupimo promjenama Ustava i Izbornog zakona”, rekao je Ljubić za RTV H-B.
/Republika/