Četvrtak, 19. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

Za razliku od Mostara, Beč zakonom zaštitio svoje platane

25.04.2016
u Bosna i Hercegovina
Vrijeme čitanja: 2 min.
0
SHARES
0
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

 

(foto: Platana s fotografije u Mostaru više nema)

Drugi pravni instrument kojim je Beč zaštitio drveće je „Zakon o zaštiti prirode“ prema kojem je 440 rijetkih i posebnih primjeraka drveća stavljeno pod zaštitu.

Jedno od zaštićenih drveća je takozvani “Mozartov platan” u ulici Rennweg. Platan je dobio ovo ime jer je slavni kompozitor u ovom naselju davao sate klavira. Drvo je staro 230 godina, stablo je obima šest metara i visoko 20 metara.

Udio zelenih površina u Beču iznosi 50 posto, ali s obzirom na stalni rast broja stanovnika, Grad Beč intenzivno radi na ozelenjavanju i pošumljavanju kao na primjer na 1.000 hektara u šumi Norbert Scheed i na površini od 240 hektara na izletištu „Neue Lobau“. U nastajanju je i mnogo novih parkova.

Drveće u gradovima preuzima mnoge važne funkcije jer poboljšava kvalitet zraka, ublažava temperaturne ekstreme, pruža hladovinu i povećava relativnu vlažnost zraka. Ovo su vrlo važne osobine s aspekta posljedica globalnih klimatskih promjena. Uslijed visokih ljetnih temperatura tzv. „urbani toplotni otoci“ se još više zagrijavaju, a poznato je da temperatura u središnjim i rubnim gradskim naseljima varira i do 12 stupnjeva.

Hrast je proglašen “drvetom godine” u Austriji zbog svoje biološke raznolikosti. Samo u Srednjoj Europi poznato je 300 do 500 životinjskih vrsta koje isključivo ili u velikoj mjeri zavise od hrastova. Najviše hrastova u Beču nalazi se u šumi Wienerwald. Pod zaštitu je stavljen „Hrastov lug“ na Centralnom groblju sa 50 hrastova lužnjaka koji su djelomično stariji i više od 350 godina.
(Izvor Fena)

 

VEZANO: PLATANOCID u MOSTARU 

 

Povezani postovi

Božo Perić v.d. generalni direktor JP Elektroprivrede HZ HB
Bosna i Hercegovina

Božo Perić v.d. generalni direktor JP Elektroprivrede HZ HB

19.11.2026
Hrvati diljem BiH odali počast žrtvama Vukovara i Škabrnje: Svijeće i baklje zasvijetlile u brojnim gradovima
Bosna i Hercegovina

Hrvati diljem BiH odali počast žrtvama Vukovara i Škabrnje: Svijeće i baklje zasvijetlile u brojnim gradovima

18.11.2026
Vlada FBiH imenovala nove v.d. direktore u JP Elektroprivredi HZ HB – Drago Bago zamijenio Marinka Gilju
Bosna i Hercegovina

NO JP Elektroprivreda HZ HB prihvatio ostavke cjelokupne Uprave i generalnog direktora

17.11.2026
Sljedeći post

"Zavjet" stao uz obespravljene branitelje

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.