Nakon što je Grad Zagreb izdao preporuku osnovnim školama da zabrane učenicima upotrebu mobitela tijekom boravka u školi, preporuku su pozdravili brojni prosvjetni radnici i roditelji. Djeca sada svoje mobitele tijekom nastave odlagaju u posebne sandučiće.
Anketa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazala je da oko 85 posto učitelja – podržava zabranu mobitela u školama.
Ela Selak Bagarić, psihologinja, Hrvatska psihološka komora, za Dnevnik HRT-a rekla je kako istraživanja upozoravaju na to da sadržaji kojima su djeca izložena utječu na pad koncentracije, ali i motivaciju.
“Mozak djece je u razvoju. Jako je teško odvojiti se od nečega što je primamljivo, zabavno, pogotovo u situaciji učenja”, rekla je psihologinja.
Smatra da je nužno uvođenje pravila na nivou zajednice.
“Škola je izvrsna zajednica za prevenciju, edukaciju, ali i pomoć roditeljima kojima je potrebna podrška u odgoju. Kad nešto nazovemo zabranom, možemo očekivati otpor adolescenata. Ali kad stvorimo kulturu u kojima postoje drugi sadržaji, osim mobitela, djeca to prihvate”, naglasila je Selak Bagarić.
Mirosavljević je istaknula kako zbog korištenja mobitela i drugih tehnologija djece gube finu motoriku.
“Razgovaram s ravnateljima i učiteljima, vidim da bi voljeli da se vrate djeca koja su trčala po školama, gdje se čula cika i buka djece. Nismo okasnili. Škola treba postati zajednica socijalizacije i interakcije između djece, a mi roditelji moramo dati stručnjacima na važnosti i ako oni kažu da je nešto tako, onda treba poštovati pravila”, rekla je Mirosavljević.
Dosada je poželjna i dobra jer potiče kreativnost
Mobitel je kod pojedinih roditelja postao odgojno sredstvo.
“Mi time gasimo male ljutnje. To je učinkovit način, ali ne daje djetetu priliku da se nauči nositi s frustracijom. Trebamo govoriti o edukaciji, a ne učiniti to da se roditelji osjećaju loše. Nema roditelja koji to nije napravio”, rekla je Selak Bagarić.
“Time se djetetu uskraćuje i trening da nekada treba čekati. To nije ništa razvojno loše. Djetetu pomažemo da jača toleranciju na frustraciju”, dodala je psihologinja.
Istaknula je kako dosada kod djece potiče kreativnost.
“Odgajamo djecu na kalup. Dosada je dobra i poželjna. Imamo i druge ekrane, one koje mame i tate imaju ispred sebe. Ako želimo imati djecu koja su više povezana, mi moramo pokazati svojim primjerom da postoje zone bez mobitela, kod kuće i u školi. Teško da će ovo funkcionirati u školama u kojima profesori imaju svoje mobitele na stolu”, zaključila je psihologinja za HRT.
U Osnovnoj školi Jure Kaštelana zabrana traje već godinu dana, a mobiteli se ostavljaju u ormarićima.
“Djeca su se ustvari vrlo brzo navikla na to, posebno mlađi učenici, kod starijih je povremeno bilo problema, ali u principu, mjera je naišla na pozitivnu reakciju roditelja, a samim tim onda i djeca su ih počela poštivati”, naglasio je ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana Krešimir Supanc.
Unutar godinu dana, primijećene su dobrobiti ove mjere.
“Primijetili smo da se djeca puno više međusobno druže na hodnicima, da pričaju, jer prije su bili u situaciji da su ustvari sjeli na klupice ili na pod i tipkali i uopće nisu međusobno komunicirali. Smatramo da je to važno važno iz puno razloga, a između ostalog i zbog socijalizacije koja nekako, imam osjećaj da nam nedostaje”, dodao je Supanc.
Mobiteli se iznimno koriste zbog potreba nastave ili zdravstvenog stanja. Zabrane, u svakom slučaju, trebaju biti uvedene postupno, a pravila, kažu stručnjaci, objašnjena kako bi djeca shvatila njihovu svrhu.
/Desk/