Naftne kompanije trenutno zarađuju mnogo novca. Hoće li sada morati plaćati veći porez? Nakon stranaka Ljevice i Zelenih, o tome sada razmišlja i njemački SPD. U drugim zemljama je već uveden “porez na višak dobiti”, piše Deutsche Welle.
Pojedine tvrtke iz trenutne napete gospodarske situacije uspijevaju izvući enormnu ekonomsku korist. One bi sada mogle postati predmet takozvanog “poreza na višak dobiti”. Nakon stranaka Ljevice i Zelenih, i čelnik njemačkih socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbeil sada je također otvoren za uvođenje takvog instrumenta: “Porez na ratni i krizni profit je instrument koji je na stolu i mislim da je itekako vrijedan razmatranja”, rekao je on novinama medijske grupe Funk. Velika Britanija i Italija već su uvele takav porez, a za to je bila i Europska komisija. “Naravno da se i mi u Njemačkoj moramo pozabaviti tim problemom”, rekao je Klingbeil.
S obzirom na pakete pomoći u milijardama eura, on je rekao da se intenzivno bavi tom problematikom i pitanjem “kako se nositi s onima koji su profitirali od krize i rata, te izvukli veliku korist iz sadašnje situacije”, objasnio je Klingbeil. “Oni se moraju uključiti u financiranje općeg dobra.”
Ljevica i dijelovi Zelenih već tjednima traže uvođenje “poreza na višak dobiti”. Čelnica Zelenih Ricarda Lang pojasnila je sredinom tjedna da je takav porez logičan korak “ako naftne kompanije očito iskorištavaju trenutnu krizu kako bi ostvarile ogroman profit”. Savezni ministar financija Christian Lindner, međutim, odbacuje “porez na višak dobiti”. To bi “također utjecalo na proizvođače cjepiva, vjetro- i solarnih elektrana ili poluvodiča”, tvrdi političar vladajućih liberala. „Oni ostvaruju profit jer koriste svoje znanje kako bi spriječili nestašice. Ne želim im oduzeti impulse da proizvode više”, rekao je još njemački ministar.
Bremen namjerava podnijeti zahtjev Bundesratu
Sljedećeg tjedna savezna pokrajina Bremen želi pokrenuti inicijativu u Bundesratu (domu saveznih pokrajina) za uvođenje “poreza na višak dobiti”. Cilj inicijative je da se uvede poseban namet na udjele u dobiti koji su ostvareni isključivo zbog ruskog agresorskog rata u Ukrajini.
“Ne smije se dogoditi da pojedine kompanije ostvaruju zaradu u milijardama samo zbog poskupljenja uzrokovanih ratom, dok savezne i pokrajinske vlade moraju izdvajati milijarde za podršku privatnim domaćinstvima i kompanijama koje su posebno pogođene povećanjem cijena”, rekao je gradonačelnik Bremena Andreas Bovenschulte.
Posebni porezi u Italiji i Mađarskoj
Italija je jedan od pionira u uvođenju “poreza na višak dobiti”. U ožujku je ova zemlja usvojila porez na dodatnu dobit energetskih kompanija. U početku je on iznosio deset posto, a sada se na prihod od prometa naplaćuje 25 posto, ako je promet bar deset posto veći nego u istom razdoblju prethodne godine i iznosi više od pet milijuna eura. Prema procjenama, u državnu blagajnu će se, zahvaljujući tome, sliti oko šest i po milijardi eura.
I Mađarska je ostvarila dobit od energetskih kompanija i banaka naplatom zbog dodatnog ratnog profita. One će tijekom ove i naredne godine državi morati plaćati posebne namete. Vlada u Budimpešti se nada prihodu većem od dvije milijarde eura. “MI ne oduzimamo profit, nego njegov višak”, rekao je Marton Nagy, ministar za gospodarski razvoj.
I u Americi se vodi rasprava o porezima
S obzirom na visoke cijene energenata, i američka vlada razmatra uvođenje posebnih poreza za proizvođače nafte i plina kako bi taj novac dala siromašnijim građanima. “Postoji niz zanimljivih prijedloga i mogućnosti za porez na višak dobiti,” rekao je Bharat Ramamurti, zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća. “Sve ih pažljivo ispitujemo i u pregovorima smo s Kongresom o načinu njihove izrade.” Međutim, za sada je nejasno mogu li takve mjere uopće dobiti većinu u Kongresu, piše DW.
/desk/