Škabrnja će, uz Vukovar, 18. studenoga obilježiti 32. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba.
Mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.
Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
Za zločine u Škabrnji osuđena samo Zorana Banić
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine, prenosi HINA.
Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud je smanjio tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine.
U programu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, na obilježavanju 32. obljetnice stradanja Škabrnje, u subotu, 18. studenoga, sudjelovat će potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Izaslanik Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske, bit će predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić.
Na komemoraciji i u koloni sjećanja u Škabrnji bit će i izaslanstvo Hrvatskoga generalskog zbora (HGZ) predvođeno general-bojnikom i predsjednikom HGZ-a Marinkom Krešićem.
Obilježavanje stradanja Škabrnje počinje u 9.45 komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja – Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu, a završit će hodnjom ‘Korak po korak’ do Spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.
Vukovarci se prisjećaju najtužnijeg dana u povijesti
Pod geslom “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se u subotu obilježava 32. godišnjica vukovarske tragedije i stradanja u Domovinskom ratu tijekom kojega je u tome istočnoslavonskom gradu ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, a 374 ih se još vodi nestalima, prenosi Jutarnji list.
U spomen na 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi slomljena obrana Vukovara, gradskim ulicama u koloni sjećanja proći će tisuće domoljuba iz svih dijelova Hrvatske.
U koloni sjećanja koja će proći trasom dugom 5,5 kilometara, od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, očekuju se i najviši predstavnici državnih vlasti predvođeni predsjednicima Republike, Sabora i Vlade, koji će na Memorijalnom groblju položiti vijence i zapaliti svijeće.
I ove će se, kao i prethodnih godina, na tome groblju postaviti hrvatske zastavice ispred bijelih križeva, koji simboliziraju ekshumirane iz masovne grobnice na susjednom vukovarskom Novom groblju, 938 žrtava stradalih u agresiji na Vukovar u Domovinskom ratu.
Najveća je to masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata te uz onu na Ovčari, iz koje je ekshumirano 200 žrtava, odvedenih nakon sloma obrane grada iz vukovarske bolnice te ubijenih 20. studenog 1991. na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara, predstavlja jedan od najstrašnijih simbola vukovarskog stradanja u agresiji u jesen 1991. godine.
Vukovar je pod opsadom bio 87 dana, a bitka je završila 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su Vukovar i druga okupirana mjesta vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne agresije na Vukovar ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Stotine djece ostalo je bez roditelja, a na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata još su 374 osobe kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991.
Ubijeno je 2717 hrvatskih branitelja i civila, čija se imena mogu pročitati na spomen pločama koje su prije nekoliko godina postavljene u Pastoralnom centru sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru.
U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.
Politička prepucavanja oko kolone i plakata
Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Program će početi u jutarnjim satima kada će učenici vukovarskih osnovnih škola upaliti lampione duž trase kojom će proći kolona sjećanja.
Obilježavanje vukovarske tragedije ove je godine zasjenjeno političkim prepucavanjima nakon što su vukovarske gradske vlasti objavile da će kolonu predvoditi pripadnici HOS-a koji su branili Vukovar 1991. te tiskale plakat obilježavanja na kojem se uz ime HOS-a u geslu “Vukovar – moj izbor i u dobru i zlu”, što su riječi na Ovčari ubijenog pripadnika HOS-a, francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera, može prepoznati istaknuto slovo “U”.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (Domovinski pokret) optužio je Ministarstvo hrvatskih branitelja i Vijeće za domovinski pijetet da su pokušali Vukovarcima “ukrasti” kolonu sjećanja, što je s državne razine odlučno odbačeno.
Sporna je i poruka Penave kako su svi dobrodošli u kolonu, ali u njoj nije mjesto “onima koji niječu vrijednosti Domovinskog rata”, što je naišlo na osudu premijera i Vlade, ali i dobrog dijela hrvatske oporbe te braniteljskih i stradalničkih udruga.
Središnja komemorativna svečanost počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bonice “Dr. Juraj Njavro”, nakon čega će se sudionici u koloni sjećanja uputiti prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.
Molitvu će na groblju predvoditi nabiskup đakovački i srijemski, mons. Đuro Hranić, dok će svetu misu predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua.
U 17 sati niz Dunav će biti pušteni upaljeni lampioni za poginule i nestale u agresiji na Vukovar u sklopu projekta “Svjetlosna rijeka sjećanja”.
/Desk/