Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s ozbiljnim političkim i pravnim posljedicama nakon što je krajem rujna potpisala Memorandum o razumijevanju sa sankcioniranom ruskom agencijom Rostandart, koja definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, piše Radio Slobodna Europa (RSE).
Iako predstavljen kao tehnički sporazum o standardizaciji, dokument predviđa širu suradnju, uključujući razmjenu stručnjaka i priznavanje industrijskih standarda. Europska komisija ga je eksplicitno kritizirala kao suprotan restriktivnim mjerama EU prema Moskvi i obvezama BiH za usklađivanjem vanjske politike s Bruxellesom.
Razmjena stručnjaka, međusobno priznavanje industrijskih standarda, programi obuke. Sve to predviđeno je sporazumom koji su potpisali državni institut Bosne i Hercegovine (BiH) i agencije iz Rusije koju su sankcionirale zapadne države.
Potpisan je krajem rujna ove godine, u ruskom gradu Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u tekst sporazuma RSE-u odobren je nedavno.
“BiH se mora harmonizirati s vanjskom politikom EU”, naglasili su iz Bruxellesa.
Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čiji je BiH članica, za RSE su naveli kako se “zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom”, ne precizirajući donodi li nepridržavanje sankcija zemalja Zapada prema Rosstandartu posljedice po BiH i njezin Institut za standardizaciju.
Što je Institut za standardizaciju BiH?
Institut za standardizaciju (ISBiH) je državna znanstveno-stručna institucija nadležna, između ostaloga, za izradu BiH standarda, zastupanje zemlje u međunarodnim organizacijama za standardizaciju, uspostavu i održavanje sustava certificiranja i usklađenosti u skladu s europskim modelima.
Vlasti Republike Srpske su u pokušaju “vraćanja nadležnosti” s države na entitet donijele i zakon o tehničkim propisima RS-a s ciljem uspostavljanja entitetskih certifikacijskih tijela, ali ga je Ustavni sud BiH poništio.
Iz Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), čiji je BiH također član, kao ni iz Odjela za sankcije diplomatske službe Europske unije (EEAS) nisu do objave teksta odgovorili na upit RSE na isto pitanje.
Nisu odgovorili ni iz američkog Ureda za industriju i sigurnost (U.S. BIS) kakav će biti njihov odgovor na sporazum između agencije iz BiH i agencije iz Rusije koja je pod sankcijama.
Tko je potpisao sporazum?
Sporazum je potpisan tijekom zasjedanja ‘Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku suradnju’ u Sočiju, a “izaslanstvo BiH” činili su, isključivo, predstavnici iz entiteta Republika Srpska (RS).
Predvodio ih je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kadar vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika, koji je krajem studenog izazvao međunarodni skandal s nacističkim šljemom SS-divizije. Taj predmet uputio je poštom na ured međunarodnog visokog predstavnika u Sarajevu.
Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović i direktor ruskog Rosstandarta Anton Šalajev, usprkos pozivima iz Bruxellesa na usklađivanje vanjske politike BiH s Europskom unijom.
Što nakon memoranduma?
Ako se suradnja Instituta za standardizaciju BiH i ruske agencije Rosstandart proširi na razmjenu novca, sredstava, opreme, tehnologije, zajedničke obuke u područjima koja se odnose na vojne ili proizvode dvojne, civilno-vojne namjene ili korištenje laboratorija u Rusiji obuhvaćenih sankcijama, BiH bi mogla ozbiljno ugroziti svoje međunarodne odnose.
Posljedice bi mogle biti tzv. sekundarne sankcije prema BiH, slično onima koje su EU i SAD već primijenili na ruske banke, naftne tvrtke, ograničenje pristupa fondovima ili suspenziju suradnje s BiH, piše RSE.
/Desk/