Istog dana kada je premijer Federacije Fadil Novalić sredinom siječnja izjavio da su od deset stavki koje građani najviše kupuju “samo tri esencijalne životne namirnice”, a sve ostalo “ono što uopće ne predstavlja bitnu stvar za život”, novcem istih tih građana plaćena je večera predstavnicima Svjetske banke.
Na računu od 248 maraka za obrok čiji je domaćin bio Novalićev savjetnik Goran Miraščić, našla se boca vina od 70 maraka i porcija ribe čija je cijena 90 maraka po kilogramu.
Večera iz luksuznog sarajevskog restorana plaćena je pet dana poslije i nekoliko dana nakon nove izjave premijera Novalića kojom je pokušao objasniti svoju raniju izjavu.
“Vidite, na prvom mjestu je bila kafa na drugom cigare, na četvrtom pivo, na osmom vino, a unutar toga znamo da Bingo ne prodaje gorivo, ne prodaje kartice za telefone, a mi znamo saberimo sve telekom operatere to je milijardu maraka i goriva još milijardu maraka, znači u deset produkata”, izjavio je Novalić.
Janjetina za ministre
Tada su novinari Žurnala od kabineta premijera tražili podatke o Novalićevim troškovima iz proračuna za obroke van zgrade Vlade i troškove goriva i službenog telefona. Trebalo im je gotovo dva i pol mjeseca da dobiju odgovore i pregled računa iako je zakonski rok za odgovore bio dva tjedna. Na računima iz najfinijih sarajevskih restorana niz je stavki koje su daleko od esencijalnih.
Od kada je Novalić stupio na dužnost, njegov kabinet mjesečno u prosjeku troši 629 maraka na obroke u restoranima. Novalić na službeni telefon u prosjeku mjesečno troši 170 maraka. Na telefon i obroke u restoranima Novalić mjesečno troši iznos koji je neznatno manji od prosječne plaće u Federaciji. Premijer od svibnja 2015. godine ima dva službena telefona. Mobilni telefon je kupio uz pogodnosti paketa top tipa kojega ima Vlada ali mu se rata za telefon odbija od plaće, objasnili su u Vladi.
Na gorivo premijer troši dodatnih 286 maraka mjesečno u prosjeku. Svi ovi iznosi plaćeni su iz proračuna Federacije kao i premijerska plata od 3.600 maraka mjesečno.
Premijersku privilegiju da ruča i večera na trošak proračuna Novalić nije koristio često ali jeste kvalitetno.
Novalić je 14. rujna 2015. godine obećao da će umirovljenici već od narednog dana početi dobivati mirovine za kolovoz. Na dan isplate mirovina Novalić je organizirao ručak za članove Vlade.
Na trošak proračuna premijer i ministri su u restoranu Kibe pojeli šest kilograma janjetine, 15 pita, deset juha tarhana a na računu od 33 stavke našli su se i hadžijski ćevap, sogan dolme, klepe…
Ne znamo čemu ali ministri su nazdravljali sa vinom od 80 maraka, travaricom i višnjevačom. Porezne obveznike ovaj ručak je koštao 885 maraka.
Šest dana ranije premijer Novalić je bio domaćin izaslanstvu Republike Srpske. Za ovaj račun, nažalost, nema iznosa pojedenog mesa i popijenog vina, ali je ukupni iznos, 937 maraka.
MMF i hobotnice
Na dan kada je u Zenici kvalitet zraka ocijenjen kao nezdrav za osjetljive ljude a koncentracije lebdećih čestica prekoračene na svim mjernim mjestima u ovom gradu, Novalić je čelnicima ArcelorMittala platio obrok u hotelu Bristol u Sarajevu. U medijskim arhivima se ne mogu naći izvješća o ovom sastanku ali se zna da je nekoliko dana ranije ArcelorMittal najavio povlačenje iz Bosne i Hercegovine i otpuštanje radnika iako je prethodnu godinu završio sa više od 22 milijuna maraka dobiti.
U tijeku su bili i sastanci Vlade Federacije, ArcelorMittala i Sindikata metalaca Federacije. Članovi sindikata nisu nazočili radnom obroku premijera i uprave ArcelorMittala.
Novalić nije želio komentirati ovaj sastanak uz objašnjenje iz njegovog kabineta da su dostavili tražene račune i da ih neće pojedinačno komentirati.
Iz tvrtke ArcelorMittal kažu kako imaju redovnu suradnju sa svim “zainteresiranim stranama” pa tako i sa premijerom te da se na tim sastancima razgovara o svim temama koje su aktualne. U svom odgovoru nabrajaju brojne probleme u industriji čelika zbog kojih imaju redovne razgovore sa Vladom Federacije. Dodaju i da cijene napore premijera i ministara “usmjerene ka održavanju ove industrije” i osiguranju radnih mjesta. U odgovoru ArcelorMittala nema odgovora na pitanje za komentar činjenice da je premijer platio ručak.
Još je jedan sastanak prošao bez izvješća u medijima. Dan prije dolaska njemačke kancelarke Angele Merkel u Sarajevo u srpnju 2015. godine, federalna ministrica Jelka Miličević je objašnjavala kako su potrebne uštede u proračunu jer u njemu nedostaje 200 milijuna maraka. Poljoprivredni poticaji, mirovine i socijalne naknade su kasnili a nova tranša kredita MMF-a nije stizala dok se dug Federacije popeo na sedam milijardi maraka.
“S Međunarodnim monetarnim fondom su još uvijek otvorena pitanja jer smo malo neozbiljni pa su nas stavili na čekanje, ali još uvijek očekujemo punu saradnju i partnerski odnos s MMF-om”, izjavila je ministrica i dodala da Federaciju očekuje teška godina.
Istog dana premijerov savjetnik Goran Miraščić bio je domaćin izaslanstvu MMF-a u restoranu Vinoteka u Sarajevu. Na meniju su bili salata od hobotnice, škampi i riba šampjer čiji kilogram u ovom restoranu košta 100 maraka. Uz dvije boce vina i nekoliko drugih sitnica račun je zaokružen na 400 maraka. Dug prema MMF-u do tada je već odavno premašio milijardu maraka.
Nešto manje koštala je večera sa izaslanstvom MMF-a na dan kada je Novalić u oproštajnu posjetu primio Rona van Roodena, dotadašnjeg šefa Misije MMF-a u BiH, u rujnu 2015. godine. Tog dana Novalić se susreo i sa Roodenovim nasljednikom Nadeemom Illahijem i Franciscom Parodijem, rezidentnim predstavnikom ove organizacije u našoj zemlji.
Domaćin nove večere u Vinoteci i ovog puta je bio Miraščić. Na meniju je ponovo bila hobotnica, skupocjena riba i jednako skupo vino. Miraščić je bio domaćin tijekom večera sa predstavnicima Svjetske banke.
Rekordan račun u kabinetu premijera napravljen je u svibnju 2015. godine. Na dan posjete turskog predsjednika Sarajevu, u hotelu Bristol, premijer je ugostio izaslastvo Turske. Hotel je Vladi Federacije ispostavio fakturu od 1.411 maraka.
Svi podaci koje smo naveli u ovom tekstu javno su dostupni svim građanima Bosne i Hercegovine po Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Ipak, Žurnalu je trebalo gotovo dva i po mjeseca da ih dobiju iako je zakonski rok za odgovor najviše dva tjedna. Više od deset puta su telefonskim razgovorima tražili odgovore, slali upite na tri različite adrese a na kraju su morali uključiti i inspektora Federalnog ministarstva pravde u cijeli slučaj.
Novalić nije za Žurnal želio komentirati račune za reprezentaciju.
(Izvor: www.zurnal.info)


