U programskom govoru o Europskoj uniji kancelar Olaf Scholz pozvao je na radikalne reforme u Europskoj uniji kako bi se zajednica pripremila za prijam novih država. Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u Schengen.
U svom govoru na gotovo 700 godina starom Karlovom sveučilištu u Pragu, Olaf Scholz zacrtao je temelje za preuređenje Europske unije. Kao posljedica ruskog agresorskog rata u Ukrajini, EU mora postati znatno jača i ekonomski neovisnija, rekao je njemački kancelar. „Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ujedinjena Europa trn je u oku”, rekao je Scholz, prenose njemačk agencije.
„Ne promatramo mirno kako žene, muškarce i djecu ubijaju, kako se slobodne zemlje briše s karte i kako zemlje nestaju iza zidova ili željeznih zavjesa”, rekao je Scholz.
“Stoga podržavamo napadnutu Ukrajinu: ekonomski, financijski, politički, humanitarno i također vojno.” I ta podrška će se održavati “sve dok bude potrebno”. U nadolazećim tjednima i mjesecima Ukrajina će od Njemačke dobiti najsuvremeniji sustav protuzračne obrane i radarske sustave vrijedne preko 600 milijuna eura.
Proširenje EU-a: zapadni Balkan, ali i Ukrajina, Moldavija i Gruzija
Njemački kancelar se osvrnuo na geopolitičku Europu koja se sastoji od „27, 30 ili 36 zemalja EU. “Zalažem se za proširenje Europske unije na države zapadnog Balkana. Na Ukrajinu. Na Moldaviju, a u budućnosti i na Gruziju!” No za to su, kako je rekao, Uniji potrebna nova pravila. “Europska pravila se mogu promijeniti”, rekao je kancelar, “ako dođemo do zaključka da ugovore treba prilagoditi kako bi Europa mogla ići naprijed, onda to trebamo i učiniti.”
Scholz se založio za postupni prelazak na većinske odluke u zajedničkoj vanjskoj politici, ali i u drugim područjima poput porezne politike. “Pridržavanje načela jednoglasnosti funkcionira samo u slučajevima u kojima nema vremenskog pritiska. No s obzirom na povijesnu prekretnicu u kojoj se nalazimo to više nije slučaj”, naglasio je njemački kancelar.
„Europski stožer” proširenje Schengena
Pod pojmom “europski suverenitet” šef njemačke vlade promovirao je odricanje od ekonomske i tehnološke ovisnosti Europske unije kao i opskrbu energijom koja bi što je više moguće, trebala biti neovisna.
Kao posljedica ukrajinskog rata, Scholz također zagovara zajedničku obrambenu politiku EU-a. Primjerice, morali bi se razviti zajednički oružani sustavi na kojima bi se obučavali svi vojnici zemalja članica i koji bi se mogli bolje održavati.
U svezi s tim Scholz se založio za zajednički izgrađen sustav protuzračne obrane koji bi bio “jeftiniji i učinkovitiji” od neovisnih nacionalnih rješenja, a ujedno bi predstavljao “sigurnosni dobitak za cijelu Europu”.
Srednjoročno gledano, potreban je “pravi EU stožer”, a od 2025. i snage za brzu reakciju. Scholz je potvrdio da Njemačka želi osigurati “jezgru” za planiranu jedinicu s oko 5.000 vojnika na početku.
Njemački kancelar se u svjetlu povećanja sigurnosne razine, založio i za proširenje zone schengena i na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku. Sve ove zemlje, rekao je Scholz, ispunjavaju tehničke uvjete za ulazak u zonu schengena.
(AFP, DPS, DW, Reuters)