Više od polovice hrvatskih građana, čak 52,8 posto, misli da je za uspjeh životu u Hrvatskoj važnije biti član utjecajne političke stranke nego biti obrazovan, pokazuje istraživanje provedeno po narudžbi televizije RTL, piše u četvrtak Jutarnji list.
Istraživanje na uzorku od 1054 ispitanika pokazuje da muškarci u nešto većoj mjeri od žena vjeruju da je iskaznica u džepu bitnija od stupnja obrazovanja – taj stav dijeli 56 posto muškaraca i 49,8 posto žena.
Mišljenje da je za uspjeh u životu važnije članstvo u utjecajnoj političkoj stranci od obrazovanja nešto je raširenije u zrelijim dobnim skupinama nego među mladima te među onima sa srednjim i nižim obrazovanjem.
Većina građana prema istraživanju ne dijeli stav da je marljiv rad put do uspjeha. Da je marljiv rad garancija uspjeha misli tek 47,5 posto ispitanih, a taj stav podjednako dijele i muškarci i žene. Građani sa srednjom školom najmanje vrednuju marljiv rad kao faktor uspjeha.
Posebno je zabrinjavajuće da je najmanje onih koji vjeruju da će im marljiv rad donijeti uspjeh upravo u radno najproduktivnijem dijelu stanovništva – onome u dobi od 30 do 50 godina.
Čak 58,7 posto ispitanih misli da je veza bitna za dobar posao. Najviše uvjerenih da je za dobar posao potrebna veza je među zrelijim, radno aktivnim dobnim skupinama, između 40 i 60 godina. Promatramo li stupanj obrazovanja, najviše onih sa stavom da je za dobar posao bitna veza je među srednje i niže obrazovanima.
Najveće zadovoljstvo poslom vlada među žiteljima Istre i Hrvatskog primorja, čak 60,8 posto, te u sjevernoj Hrvatskoj, 58,8 posto, dok su Dalmatinci najnesretniji na radnome mjestu. Samo 50,2 posto Dalmatinaca je izjavilo da su zadovoljni poslom.
S obzirom na to da je 46 posto zaposlenih nezadovoljno ili ravnodušno prema poslu, za očekivati je da su u potrazi za novim radnim mjestom. Međutim, nije tako. Među zaposlenima je veći udio onih koji ne traže drugi posao (57,2 posto) u odnosu na udio nezadovoljnih poslom, što znači da često ne čine ništa da bi promijenili posao. Među zaposlenima je 3,4 posto (oko 20.000) onih koji traže posao u inozemstvu. Za poslom u inozemstvu tragaju pretežno ljudi iz privatnog sektora.
Samo 59,1 posto zaposlenih izjavilo da je formalno obrazovanje koje su završili važno za posao koji obavljaju, a čak trećina fakultetski obrazovnih ne rade u struci za koju su se obrazovali.
Tek polovica zaposlenih izjavila je da je viša razina obrazovanja povezana s njihovim bržim karijernim napredovanjem. Druga polovica smatra da to ovisi o drugim faktorima kao što su članstvo u stranci ili veze