Tema dvosatnog zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda bila je Bosna i Hercegovina. Povod – trinaesti po redu izvješće Valentina Inzka, aktualnog Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. Da podsjetimo visoki predstavnici su, u skladu sa rezolucijom Vijeća sigurnosti, svakih šest mjeseci od 1996. godine do danas podnosili i ukupno podnijeli 47 izvješća u stanju u Bosni i Hercegovini i političkim, ekonomskim i društvenim kretanjima u zemlji. Sadašnje Inzkovo izvješće obuhvatilo je period od polovice listopada prošle do polovice travnja ove godine i vrlo je icrpan.
U raspravi koja je slijedila nakon njegovog izlaganja, zapravo kratkog sumiranja ključnih ocjena sadržanih u izvješću, govorili su predstavnici svih 17 zemalja, članica Vijeća sigurnosti, šef izaslanstva Europske unije u Ujedinjenim narodima, te veleposlanici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
Iz uvoda u vrlo detaljano izvješće koje je dostavljeno Vijeću sigurnosti, ali zbog dužine nije čitan na današnjoj sjednici, izdvajamo dvije ocjene visokog predstavnika Valentina Inzka.
Prva – Bosna i Hercegovina, kao što je to naglašavano i u prethodnim izvješćima, od 2006. godine nazaduje, a njeni građani uzaludno očekuju puno više od političara za koje glasuju.
Druga – s ozbirom na kompleksnost stanja koje traje, prisustvo vojne misije Europske unije u Bosni i Hercegovini je i dalje od velike važnosti.
Obraćajući se članovima Vijeća sigurnosti, gospodin Inzko je posjetio da je ova godina dvadesta godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i dvadeseta godišnjica genocida u Srebrenici. Uz optimizam vezan za formiranje državne i entiteskih vlada i usvajanje i potpisivanje Deklaracije Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čime su otvorena vrata primjeni sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji Visoki predstavnik je upozorio:
“Moram biti iskren prema vama – pojedini političari slijede negativan i opasan put i više negativnih zbivanja i događanja u posljednjih šest mjeseci predstavljaju izazov mirovnom sporazumu. Od posebne brige je deklaracija koju je 17. travnja usvojila Narodna skuština Republike Srpske kojom se izravno izaziva autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Drugi primjer je Deklaracija vladajuće stranke u Republici Srpskoj od 25. travnja. Iako je to stranački dokument bez službene vrijednosti, ipak sam zabrinut prijetnjom, sadržanoj u toj deklaraciji, o održavanju referenduma o neovisnosti Republike Srpske 2018. godine.”
Europska unija je posljednjih mjeseci dala nove psticaje Bosni i Hercegovini, pružila nove prilike, podsjetio je Inzko i dodao:
“Napredak će zahtijevati konkretne rezultate. Neke od reformi će biti teške, ali će pružiti nove mogućnosti i zemlji i njenim građanima. Posebno bitno je stvaranje uvjeta za nova zapošljavanja, poboljšanje funkcionalnosti svih institucija, dosljedno provođenje zakona, pogotvo kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije.”
On je posebno naglasio da je iscrtavanje granica Bosne i Hercegovine daleko iza sadašnjeg trenutka, da su nastojanja da se zemlja dijeli i razdvaja propale strategije poražene prije 20 godina, da je cjelovitost, mir i suživot jedina obećavajuća budućnost države, posebno za mlade, sada nezaposlene i sve češće putnike u druge zemlje sa kartom u jednom pravcu.
Uz ocjene da su Bosni i Hercegovini prijeko potrebne ekonomske reforme, nova radna mjesta, članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, predstavnici Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Jordana, Venecuele, Malezije i svih drugih, šef izaslanstva Europske unije i veleposlanici Hrvatske i Srbije istaknuli su da je teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine neupitan, da Vijeće sigurnosti, Ujedinjeni narodi, Europska unija i susjedne zemlje neće podržati nikakve pokušaje prekrajanja granica.
Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima Mirsada Čolaković zahvalila se na podršci cjelovitosti zemlje koju predstavlja i spremnosti međunarodne zajednice, posebno Europske unije, da snažno i ekonomski i politički podstiču dalji razvoj BiH.
(Izvor: VOA)