Razgovarao: Semir Hambo/Klix.ba
Već mjesecima Veleposlanstvo SAD-a Izaslanstvo Europske unije u BiH moderiraju i potiču dijalog među političkim strankama kako bi se pronašlo rješenje za izmjene Izbornog zakona, što je nužno s obzirom na presudu Ustavnog suda BiH. Koja je krajnja granica do kada će međunarodna zajednica imati strpljenja i čekati bh. političare da se dogovore?
– Mi prije svega vjerujemo da kada građani izađu glasati, ono za što glasaju treba biti i provedeno. Mi ne čekamo, već naporno radimo sa stranakama u BiH da ih okupimo zajedno, omogućimo razgovor i dijalog kako bi riješili ovo pitanje koje je potrebno riješiti. Kroz čitav ovaj proces postalo je vrlo jasno da su stranke te koje ju uraditi ovaj posao. Stranke trebaju donijeti odluku, jer su one te koje trebaju provesti zakonodavstvo, koje god bude na snazi. To zahtjeva kopromis, dijalog i političku volju. Središnje izborno povjerenstvo je najavilo da bi to trebalo biti odlučeno do 7. rujna, dakle mjesec prije izbora. Prema tom roku se orijentiramo se i radimo. Građani trebaju znati da njihov glas treba biti proveden i da će se tsko BiH početi kretati naprijed.
Što ukoliko ne bude dogovora do izbora u listopadu o ovom pitanju i svi ostanu na sadašnjim pozicijama?
– Ja sam i dalje usredotočena na tu činjenicu da postoje konkretna rješenja za ovaj problem. Brojne su mogućnosti raspravljane među strankama s pravnim stručnjacima, uključujući i članove Venecijanske komisije. Mislim da trebamo ostati usredotočeni na to da rješenje postoji. Političari trebaju biti ti koji će biti odgovorni i koji će uraditi taj težak posao, dogovoriti se, doći do kompromisa, odustati od nekih teških, tvrdolinijaških pozicija i da u potpunosti možemo provesti izbore na fer način.
Tko je prema vašem mišljenju u dosadašnjim pregovorima pokazao najviše spremnosti za kompromis, koje stranke ili političari?
– Da bismo uspjeli riješiti ovaj problem potreban nam je politički kosenzus. Mislim da je vrlo bitno da svi ostanemo fokusirani na rad sa strankama, kako bi se postigao taj konsenzus. Ja nisam spremna prozvati bilo kojeg pojedinca u ovom trenutku, ali ono što je jasno je da neki ljudi zaista rade na iznalaženju rješenja. Drugi se i dalje drže svog stava i manje se angažiraju, ali trebaju se svi zaista angažirati na suštinskim pitanjima kako bi riješili pitanje izmjena Izbornog zakona.
Koliko su politički pregovori o Izbornom zakonu u proteklom periodu naštetili građanima ove zemlje, s obzirom na to da su lideri mogli puno toga uraditi u poboljšanju života građana ove zemlje, ali nisu zbog političkih prepucavanja?
– Mislim da je to važno pitanje. Ovo je jedan od onih trenutaka kada se političari trebaju baviti onim pitanjima za koja imaju rješenja. Ipak, oni se ne usredotočavaju na važna pitanja u ovoj zemlji, kao što je razvoj gospodarstva, stvaranje novih radnih mjesta, unaprijeđenje obrazovnog sustava, zdravstvenog sustava i tako bi prije svega zadržali mlade ljude koji su budućnost BiH. Vrlo je jasno da smo već mjesecima imali rješenja na stolu i da je postojala politička volja da se ovo riješi, bilo bi riješeno. Političare treba pitati o svemu ovome, oni trebaju sjesti za stol i dogovoriti rješavanje važnih problema koje imaju građani ove zemlje.
Predstavljate zemlju koja je najzaslužnija za postizanje mira u BiH, a razvoj zemlje je planiran u okvirima Daytonskog sporazuma. Je li trenutno ustrojstvo BiH krajnja granica “podijeljenosti” ove zemlje po etničkim principima. Mogu li građani biti mirni s obzirom na učestale prijetnje, naročito određenih političara iz entiteta Republika Srpska o nekim novim podjelama i disolucijama?
– SAD su puno uložile u mir u BiH i tijekom prethodnih 20 godina smo konstantno radili na izgradnji i razvoju institucija, na razvoju gospodarstva, obrazovnog sustava i mnogih područja društva u BiH. SAD se jasno postavlja prema BiH, podržavamo daytonsku strukturu BiH kao suverene države koja ima teritorijalni integritet, sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. To je struktura koja je jasno dizajnirana Daytonskim sporazumom i koja je trebala omogućiti napredak, ali ono što je potrebno da se napredak dogodi je politička volja. Političari umjesto toga koriste nacionalističku retoriku i vraćaju zemlju nazad, sprječavaju je u napredovanju jer oni u tome imaju osobni interes. To je vrlo žalosno. Jasno nam je da entiteti imaju svoje uloge i dužnosti, ali to se jasno događa u strukturama države BiH i ta država nije pitanje mišljenja, to je činjenica koja stoji u međunarodnom pravu.
Korupcija je jedan od najvećih problema u BiH. Vi o tome često govorite u svojim javnim istupima i na predavanjima, naglašavate taj problem i apelirate na borbu protiv toga. Vjerujete li institucijama BiH da se mogu izboriti protiv korupcije s obzirom na dosadašnju praksu i činjenicu da su i političari često predmet koruptivnih radnji?
– Apsolutno ste u pravu. BiH se suočava sa činjenicom da je korupcija najveća zapreka napretku svim dijelovima društva. To je ključno pitanje za ovu zemlju. Vrlo smo zabrinuti korupcijom na svim razinama u BiH. Pravosudne institucije i stabilna vlast su ono što nas zaista brine. Treba nam da ova zemlja ojača vladavinu zakona, ali mi vidimo politički utjecaj i ranjivost tih institucija i ljudi u pravosudnom sektoru, u tužiteljstvima. To je žalosna činjenica. U ovom trenutku u državnom parlamentu se nastoji promijeniti Zakon o krivičnom postupku na osnovu jedne odluke Ustavnog suda BiH i imamo jedan prijedlog izmjena tog zakona u Zastupničkom domu Parlamenta BiH o kojem se razgovara i koji zadovoljava međunarodne standarde i što je važnije zadovoljava bh. obveze prema međunardonim konvencijama o kriminalu. Amandmani koje SNSD i DNS pokušavaju staviti na ovaj prijedlog zakona smanjuju mogućnost da se koriste posebne istražne mjere, kao što je pronevjera, krađa od svog poslodavca i druge stvari koje se tiču korupcije. Mislim da su to vrlo važne stvari. Radi budućnosti pravosudnog sustava u BiH parlament i građani se moraju angažirati.
Nedavno ste zajedno s još nekoliko veleposlanika uz OSCE-a i OHR-a javno prozvali dvije političke stranke za koje smatrate da usporavaju izmjene Zakona o krivičnom postupku. Je li ovo krajnja granica popustljivosti s obzirom na takvu reakciju?
– Razlog zbog kojeg shvaćam ovo pitanje toliko ozbiljno je što kriminal ne staje na granicama BiH, za sve nas, bez obzira na to o kome se radi. Kriminal koji se događa ovdje, međunarodni kriminal, organizirani kriminal ili terorizam, može prijeći u bilo koju od naših zemalja. Razlog zbog kojeg smo vrlo specifični o ovom zakonu je činjenica da ovo može imati izravne implikacije na sve nas. Ovo pitanje ozbiljno shvaćamo i zato smo specifični u svezi s tim koju vrstu zakona treba usvojiti i podržati. UN ima jasne standarde i sve članice koje su potpisale te konvencije moraju dte standarde i zadovoljiti.
Vidite li BiH u NATO savezu i Europskoj uniji do 2025. godine, s obzirom na to da se ta godina uzima kao jedan od mogućih prijelomnih trenutaka za zemlje Zapadnog Balkana?
– SAD jasno stoji opredijeljena kao podrška BiH na putu ka NATO-u i Europskoj uniji. Ja bih voljela vidjeti da svi u ovoj zemlji zajednički rade i idu ka tom cilju. Ono što je jasno jest da je to budućnost koju su građani BiH izabrali i mi čvrsto podržavamo taj put. Brojne programe smo proveli da bismo pomogli BiH na tom putu, a tako ćemo nastaviti i u budućnosti.
Moram vas pitati i o temi ruskog utjecaja u BiH. Rukovodstvo entiteta Republika Srpska otvoreno njeguje posebne veze s Rusijom. Koliko možemo govoriti o eventualnom negativnom utjecaju Rusije u BiH i postoje li i u FBiH postoje struje koje podržavaju ruski utjecaj?
– Mislim da su SAD najviše pomogle ovoj zemlji u postizanju neovisnosti, sigurnosti, stabilnosti i teritorijalnog integriteta i to čvrsto podržavamo. Nije jasno da Rusija dijeli s nama te ciljeve i nas brine ono što vidimo kao maligni ruski utjecaj ovdje. Često se čini da je Rusija više fokusirana na nestabilnost i sprječavanje napretka BiH. Takve težnje diljem svijeta brinu SAD. Predsjednik Donald Trump i njegova strategija za nacionalnu sigurnost jasno kaže da SAD Rusiju smatra kao prijetnju, kao i prijetnju našim saveznicima i partnerima. Smatram da BiH ovo pitanje mora ozbiljno uzeti u razmatranje.
Milorad Dodik je i dalje na američkoj crnoj listi, ali je i kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva BiH. Može li eventualni ulazak Milorada Dodika u Predsjedništvo utjecati na odnose BiH i SAD-a?
– Američke Države ne podržavaju nijednog pojedinog kandidata. Isključivo smo posvećeni podršci građanima ove zemlje i njenim institucijama i to ćemo i nastaviti. Naša uloga ovdje je da pokrivamo sve dijelove BiH i mi ćemo i u budućnosti surađivati s institucijama. Građani trebaju odlučiti tko će u njihovo ime donositi odluke o ekonomskom razvoju, zdravstvu, obrazovanju i građani će u konačnici na izborima tu odluku i donijeti.
Mogu li građani imati nadu za pozitivnije promjene nakon listopadskih izbora s obzirom na trenutne prilike? Postoji li politička alternativa i nada za ‘svjetlo na kraju tunela’?
– Ja iskreno vidim veliki potencijal u ovoj zemlji i to uvijek naglašavam. Imate inteligentno građanstvo koje putujući i radeći diljem svijeta postiže veliki uspjeh. Imate divnu zemlju s prelijepim i bogatim prirodnim resursima, dobro ste povezani s Europom i stoga mislim da građani mogu računati na svjetliju budućnost. Građani trebaju, tijekom izbora i generalno gledano, držati političare odgovornima i odabrazi lidere koji će povesti ovu zemlju naprijed. Ovo je divna i dinamična zemlja i vidim optimističnu budućnost, ali naravno u svakoj zemlji postoje sile koje zemlju vuku u drugom pravcu, tako da je na građanima, vladi, liderima, na brojnim vrijednim ljudima u BiH vrijedno raditi i ići ka NATO-u i EU.
(Izvor: Klix.ba)