Prosvjedi protiv rasizma i policijske brutalnosti prelili su se na Europu i cijeli svijet. U Dnevniku Nove TV o problemu rasizma govorio je Odilon Singbo, prvi sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Odilon Singbo dolazi iz afričke zemlje Benin, a u Hrvatskoj živi već 16 godina. Singbo je i prvi sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U intervjuu za Dnevnik Nove TV Odilon Singbo govorio je o problemu rasizma i prosvjedima protiv rasizma te policijske brutalnosti koji su se iz SAD-a proširili na cijeli svijet.
Možete li nam reći kako izgleda vaša misija u Hrvatskoj?
Ja sam trenutačno sveučilišni kapelan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, ali to znači konkretno da sam duhovnik i studentima i našim profesorima koji ovdje rade. Konkretno zapravo znači da sam na raspolaganju za sve što se tiče sakramentalnog života.
Imate li kao sveučilišni kapelan u svojim propovijedima i temu rasizma?
Ja izričito nikada ne ističem tu temu zato što nema potrebe, barem s obzirom na moje iskustvo u Hrvatskoj tijekom 16 godina. Međutim, ono što trebamo shvatiti, nekako je moj dojam, to nije znanstvena činjenica, da u našoj ljudskoj naravi postoji ta tendencija prema kategorizaciji ljudi prema rasi. Ili prema nekim drugim kriterijima.
Ako uzmemo hrvatsko društvo, ne možemo reći da je to kompaktno društvo. To nije. Već kroz šale možemo reći da su Zagorci ovakvi, Međimurci onakvi, Podravci su takvi. Već po tome vidimo koliko smo skloni određenoj kategorizaciji.
Ako gledamo globalnu razinu u smislu rase, tu definitivno vlada ta činjenica, ta, rekao bih, gorka istina da se neki smatraju višima, boljima, superiornijima od drugih. Je li osoba zla zato što je crnac ili je osoba nužno dobra jer je bijelac, bjelkinja? Trebamo shvatiti da u svakom društvu postoje svakakvi ljudi i da ljudi nisu savršeni ili bolji jer pripadaju bijeloj, crnoj ili žutoj rasi.
Koje je vaše mišljenje o prosvjedima protiv policijske brutalnosti i rasizma u SAD-u?
Vidite, to je jedno kompleksno društvo koje ima dugu povijest rasističkog raspoloženja. Ako ćemo ići korak unazad, onda ćemo vidjeti da su Afroamerikanci potomci ljudi koji su bili robovi u Americi, za koje su Europljani krivi, da budemo jasni. Primjerice, postoji u povijesti barem moje zemlje ono što zovemo trokutna trgovina.
Trokutna trgovina je onaj trenutak kada su robovlasnici dolazili npr. u Benin, moju državu, ali i u druge države uz Atlantsku obalu, i onda su iz Europe, to je prvi pokret prema Africi, vozili crnce za robove u Ameriku. Ti potomci su danas oni koje zovemo Afroamerikanci. To su ljudi koji vjerojatno i dalje nose određenu gorčinu s obzirom na način na koji su tretirani kroz povijest. Naravno da nije to pitanje samo to.
Ako imate jednog predsjednika koji smatra da njegov obiteljski gen superiorniji, viši od mnogih Amerikanaca, onda što očekujete?
”Nemoguće je iskorijeniti rasizam nasiljem”
Ubojstvo Georgea Floyda izazvalo je niz nasilnih reakcija – paljenje zgrada, pljačke… Kako prekinuti taj lanac nasilja?
Ovo nije pitanje hoće li policija suzbiti to – ne može. Vidjeli smo da policajci ne uspijevaju to riješiti. Nego je pitanje što želimo postići time? Hoćemo li stvarno iskorijeniti rasizam nasiljem? To je definitivno nemoguće. Ali hoćemo li to iskorijeniti nekim stavovima, rekao bih čak svojim radom, afirmiranjem sebe kroz svoj rad, svoje sposobnosti, intelektualne, ekonomske, političke i tako dalje? Ja mislim da postoje daleko bolji načini da se to suzbije. Ali dokle god će jedna rasa sebe smatrati superiornijom – teško.
Ovim se dana mnogo spominje sistemski rasizam. Što je to?
Ja mogu shvatiti sistemski rasizam kao novu vrstu kolonizacije. Kolonizatori nisu odlazili samo u Afriku da bi iskoristili prirodne resurse Afrikanaca ili tog afričkog kontinenta, nego su išli s određenim uvjerenjem da su definitivno viša rasa i da treba uvjeriti domaće ljude tamo da su oni niža rasa.
Afrikanci imaju kao nezavisnost, afričke države… Ali to je nominalna nezavisnost. Tko drži u Africi neke industrije, banke tamo, suvremena ekonomska područja? To drže zapadne sile. I kroz to se vidi taj sistemski ili sustavni rasizam. To je možda još perfidniji rasizam nego što se dogodilo u Americi.
”Hrvatska nema stav dominacije nad nekim”
Dugo ste već u Hrvatskoj. Jeste li ikada ovdje bili žrtvom predrasuda ili rasizma?
Kada sam došao prije 16 godina, meni je bio gotovo šok da sam gotovo sam pred svima. Ali mislim da Hrvatska ima tu prednost što nije bila dio kolonizatora. Hrvatska nema tu kulturu, taj stav dominacije nad nekim. Zapravo je čak bila u položaju mnogih afričkih zemalja, u smislu da je uvijek netko bio tu koji je upravljao Hrvatskom. Tako da Hrvati nemaju taj osjećaj, barem nisam ja to doživio. Ako postoje predrasude, pogotovo ako postoje negativne, ili ih nisam čuo ili se nije meni nitko usudio reći. S druge strane, za pozitivne predrasude sigurno time što sam drugačiji, a još time i svećenik, to sigurno izaziva određenu simpatiju.
Papa Franjo je kazao da je rasizam grijeh. Što Biblija kaže o rasizmu?
Papa kaže da je rasizam grijeh upravo polazeći od naše kršćanske istine, a to je da je svaki čovjek stvoren na sliku Božju i time svi imamo pred Bogom jednako dostojanstvo.
”Bogu hvala na ovakvoj zemlji”
Kako se boriti protiv rasizma? Kako ga iskorijeniti?
Postoji jedan ključan problem. Na primjer, smatra se da je afrički kontinent siromašan, ali zapravo to nije istina. Ljudi umiru na bogatstvu jer tamo nemaju mogućnosti prirodne resurse nekako preraditi da bi i oni živjeli.
Druga stvar je ta da Europa ili Zapadni svijet uvijek ima taj stav da pomaže Africi, a ni po čemu ne pomaže Africi zato što, moj stav je, kada bi vratili Africi ono što su joj oduzeli, pitam se gdje bi Europa bila?
Treća stvar, ako želimo to iskorijeniti, onda stvarno dati istinsku priliku Afrikancima, Afroamerikancima za obrazovanje.
Biste li još neku poruku poslali našoj publici?
Bogu sam zahvalan na ovakvoj zemlji koja nije imala veze s tim kolonizacijskim stavom, ugnjetavanjem drugih. Samo bih volio da Hrvati nastoje njegovati tu širinu i veličinu srca, a i da svojom vjerom u Boga nastoje produbiti to pitanje dostojanstva svakoga čovjeka.
(Izvor: Dnevnik.hr)