Ocjenjivački sud Večernjeg lista BiH proglasio je premijera Plenkovića europskim liderom i lobistom BiH zbog njegove potpore ovoj zemlji da prošle godine podnese zahtjev za stjecanje statusa kandidata te Europska komisija dostavi upitnik BiH.
“Drago mi je da kao predsjednik vlade dobivam priznanje za potporu BiH na europskom putu. To je zahvala Vladi RH. Uvjereni samo da je europski put najbolji put za razvoj BiH i ravnopravnost tri konstitutivna naroda”, rekao je Plenković u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače.
Najavio je nastavak snažnog lobiranja Hrvatske u europskim institucijama kao “prijatelja, partnera i saveznika” za približavanja BiH prema EU.
Ovogodišnji Večernjakov pečat izborna osobe godine kojega organizira Večernji list BiH imao je moto Europsko proljeće, a na njemu su priznanja za doprinos europskoga puta BiH dobili ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak kao osoba godine u Europi te hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović kao promotor europskih vrijednosti u ovoj zemlji.
“Ja čvrsto vjerujem u europsku perspektivu i zasigurno nema bolje perspektive. Želim vas ohrabriti da ubrzate europske napore”, rekao je Lajčak.
“Puno više gospoda Plenković i Lajčak vjeruju u našu europsku budućnost nego što mi to ovdje vjerujemo. Da prošle godine nije bilo tada europskog parlamentarca Andreja Plenkovića, BiH ne bi podnijela zahtjev za stjecanje statusa kandidata za EU”, rekao je Čović i pojasnio važnu Lajčakovu ulogu u europskim integracijama.
Osobom godine po izboru ocjenjivačkog suda Večernjeg lista BiH proglašen je Marko Pipunić, vlasnik gotovo cijelog bivšeg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječke šećerane a 2013. postao je vlasnik i Tvornice ulja Čepin. Najveći je proizvođač svinja u državi, izgradio je novi pogon u Vuki koji godišnje proizvede 70 milijuna jaja.
Za sebe je rekao je bosanski Hercegovac istaknuvši da će biti društveno odgovaran prema zajednici u kojoj je potekao.
Priznanje ‘Naše gore list’ primio je Goran Marić, ministar državne imovine u hrvatskoj vladi koji je podrijetlom iz Gruda.
Posebno priznanje dodijeljeno je zamjeniku pomoćnika američkog državnog tajnika za jugoistočnu Europu i euroazijska pitanja Brianu Hyot Yeeu za potporu BiH. Još dva posebna Posebno priznanje uručena su glumcu Armandu Assanteu koji je glumio u filmu ‘Nisam se bojao umrijeti’ koji govori o Antonu Kikašu, hrvatskome emigrantu koji je neposredno prije rata dovezao oružje za obranu Hrvatske. Posebno priznanje za izgradnju neovisnog pravosuđa u BiH otišlo je u ruke predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu koji je prošle godine imenovan na tu funkciju.
Lokalnim političkim liderom proglašen je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić, koji je prošle godine izabran na tu poziciju. Priznanje za politički dijalog otišlo je u ruke predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Sportašicom godine proglašena je plivačica Amina Kajtaz, koja je prošle godine za BiH nastupila na Olimpijadi, a članica je dubrovačkog Juga. Gospodarstvenikom godine proglašen je Rasim Bajrović, vlasnik grupacije hotela Europa u Sarajevu, a znanstvenik godine je Nihad Alihodžić koji je s Organizacijom za zabranu korištenja kemijskog oružja prošle godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
Priznanje za kulturu dobila je direktorica Muzeja suvremene umjetnosti Republike Srpske Sarita Vujković, za Međureligijski dijalog iguman Danilo Pavlović, a priznanja pothvat godine otišla je u ruke Mustafi Mehiću slijepom mladiću koji je uspješan sportaš.
Priznanje uspjeh godina dobili su supružnici Almasa i Džemal Memagić, ugledna gospodarstvenica i načelnik općine Olovo. Za humanista godine proglašen je Ivo Soldo, predsjednik udruge fra Mladen Hrkać koja pomaže liječenju najtežih bolesnika a koja je prošle godine dobila priznanje i od Europskog parlamenta za svoje djelovanje.
Predstavnik ruskog veleposlanstva Aleksej Frolov uručio je ovjerenu presliku Povelje Kulina bana glavnom uredniku Večernjeg lista BiH Jozi Pavkoviću, prvog dokumentu koji govori u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, a koja se nalazi u vlasništvu akademije znanosti i umjetnosti u Sankt Peterburgu u Rusiji.
(Izvor: Hina)