Istospolni parovi u Hrvatskoj moći će udomiti djecu! Nakon niza prigovora Ustavni je sud presudio da je izostavljanje istospolnih parova iz Zakona diskriminatorno i ustavno neprihvatljivo. Nadležna tijela dužna su provoditi ovu odluku Ustavnog suda.
Predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović rekao je da je Ustavni sud zaključio da nije potrebno ukidati Zakon jer bi napravio štetu korisnicima udomiteljstva, ali je naredio sudovima i drugim tijelima da primjenjuju Ustav i odluku Ustavnog suda da ne smiju diskriminirati osobe istospolne orijentacije.
Odluka nije bila jednoglasna, četiri su suca glasala protiv. Dvoje je smatralo da nema diskriminacije u Zakonu, a dvoje da Zakon treba poslati u Hrvatski sabor.
Na konkretnom slučaju Ive Šegote i Mladena Kožića rekao je da ako ispunjavaju uvjete, mogu udomiti dijete. Zagrebački Centar za socijalnu skrb, kaže, trebao je već poštivati odluku Upravnog suda, a sad mora poštivati odluku Ustavnog suda.
Za Zakon o pobačaju Šeparović je rekao da postojeći Zakon nije u suprotnosti s Ustavom. Vladi je istekao rok još u ožujku prošle godine, pa je pozvao Vladu RH i Sabor da poštuju odluku i donesu novi Zakon. Kaže da više nema rokova. ”Nećemo određivati nove rokove da se ne dogodi opet da se ne poštuju”, rekao je.
Neprimjerenom smatra izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da se sad može vrijeđati. ”Reći nekome da je čoban, smeće ili idiot uvredljivo je i mi nismo donijeli takvu odluku”, rekao je Šeparović. Objasnio je da je Sud ocijenio da riječ idiot nije prihvatljiva, ali su smatrali da ne treba za to biti određena kazna. ”Ustavni sud nije rekao da se nekoga može vrijeđati”, zaključio je.
Zakon o udomiteljstvu pred Ustavnim se sudom našao zbog inicijative SDP-ovih saborskih zastupnika, a svoje potpise dali su i nezavisni zastupnici, ali i nekoliko zastupnika vladajuće većine. Primjeri poput ovog, rekli su, pokazuju da se isplati boriti za ono u što vjeruješ. Pozvali su Centar za socijalnu skrb da poništi svoju prijašnju odluku, a ako to ne učini, na reakciju pozivaju ministricu Vesnu Bedeković.
“Ima smisla upozoravati na nepravdu, boriti se za ljudska prava, za dostojanstven život svakog građana, neovisno u kojem aspektu govorimo. Ovo je velika pobjeda za ljudska prava, ne samo za par Šegota-Kožić nego veliki dan za ljudska prava”, kaže Sabina Glasovac.
“Ustavni sud je ovdje posegnuo za jednim mehanizmom kojeg osobno smatram dobrim a to je tumačio je zakon i riječima predsjednika Ustavnog suda naredio svim tijelima, sudskim ili upravnim u Hrvatskoj, na koji način da taj zakon provode u praksi”, smatra Peđa Grbin.
Odluka Ustavnog suda o udomljavanju
Sedam predlagatelja i jedan podnositelj zahtjeva osporili su suglasnost s Ustavom Zakona o udomiteljstvu zato što su izostavljene istospolno orijentirane osobe koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima.
Ustavni je sud ocijenio da diskriminatorne učinke nije moguće otkloniti odnosno nadomjestiti intervencijom Ustavnog suda u postojeći sadržaj zakona. Naime, Zakon o udomiteljstvu u cjelini ima legitiman cilj – zaštita interesa i dobrobiti socijalno ugroženih osoba – i u tom pogledu nije u nesuglasnosti s Ustavom. Objašnjavaju da bi puko ukidanje osporenih zakonskih odredaba dovelo do praznine u postojećem modelu javne usluge udomljavanja i izazvalo bi štetne posljedice za prava i interese korisnika udomiteljstva. Ustavni sud stoga nije prihvatio prijedloge i zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih članaka Zakona o udomiteljstvu.
Udomljavanje svima pod jednakim uvjetima
Međutim, Ustavni sud RH zaključio je da su sudovi odnosno druga nadležna tijela dužni tumačiti i primjenjivati zakone u skladu s njihovim smislom i legitimnom svrhom te odluke donositi na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih izvora prava, piše dnevnik.hr.
U konkretnom slučaju to znači da su osporene zakonske odredbe dužni tumačiti i primjenjivati na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu.
Ustavni sud objašnjava da za ostvarivanje svrhe udomiteljstva nije odlučujuće živi li potencijalni udomitelj s obitelji ili sam, već je odlučujuća spremnost i sposobnost udomitelja i osoba koje s njime eventualno žive da korisniku pruže sve što je u njegovu najboljem interesu.
Ustavni sud ocijenio je da nisu izneseni uvjerljivi objektivni argumenti koji bi opravdali nužnost restriktivnog pristupa, odnosno izostavljanja jedne kategorije građana. Osobito stoga što u odnosu na udomitelje samce Zakonom nisu predviđena bilo kakva ograničenja u vezi s njihovom seksualnom orijentacijom.
Tijela nadležna za primjenu propisa o udomiteljstvu dužna su, na temelju članka 31. stavaka 1., 2. i 3. Ustavnog zakona, poštovati i provoditi odluku i rješenje Ustavnog suda.
(Izvor: Agencije)